Trgovska gora ponovo u fokusu: Spor BiH i Hrvatske ide na međunarodni nivo
Oko 700 metara vazdušne linije. Toliko bi dijelilo stan Milana Žujića iz Novog Grada, na zapadu Bosne i Hercegovine u blizini granice sa Hrvatskom, gdje susjedna zemlja planira graditi skladište radioaktivnog otpada.
Ova lokacija u hrvatskoj Opštini Dvor je i oko kilometar od vodozahvata iz kojeg pitku vodu dobija oko 15.000 ljudi u ovom dijelu Bosne i Hercegovine.
Milan, otac troje djece, za Radio Slobodna Evropa kaže kako razmišlja da se preseli iz Novog Grada zbog najavljene gradnje na Trgovskoj Gori.
"Kao roditelj ne možeš ostati ravnodušan. Djeca su mala, dvoje ih je krenulo u školu, ovdje smo sve stekli. A sad razmišljaš, da li uopšte smiješ ostati", priča Žujić za RSE.
Pitanje izgradnje radioaktivnog otpada u susjednoj Hrvatskoj već godinama izaziva zabrinutost mještana sa druge strane rijeke Une, koji su organizovali i nekoliko protesta, a bh. vlasti tražile od Hrvatske da se njegova gradnja premjesti.
No, prvo sučeljavanje dvije zemlje o ovom skladištu desiće se 14. maja u Ženevi, kada će BiH i Hrvatska iznijeti argumente za i protiv gradnje.
Saslušanje će se desiti u okviru tijela Espoo konvencije Ujedinjenih nacija, koja obavezuje države da međusobno sarađuju i razmjenjuju informacije o projektima koji mogu imati prekogranični uticaj na životnu sredinu.
Bosna i Hercegovina i Hrvatska su potpisnice Espoo konvencije.
Šta kažu u BiH?Delegaciju Bosne i Hercegovine će pred tijelima Espoo konvencije predstavljati Bojan Vipotnik, ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju bh. entiteta Republika Srpska.
Vipotnik za RSE kaže da BiH od Hrvatske ne očekuje promjenu stava, ali da će bh. strana iznijeti svoje viđenje.
"Ne očekujemo čuda. Hrvatska će tvrditi da je sve rađeno po procedurama i standardima. Ali, Ženeva ima ogromnu specifičnu težinu. Mi imamo vlastita istraživanja i argumentaciju i spremni smo da, nakon Ženeve, idemo dalje, pred domaće i međunarodne sudove, kao i pred tijela Arhuške, Bernske i Helsinške konvencije", kaže on.
Dodaje da se želi ukazati i na potencijalnu opasnost za oko 250 hiljada stanovnika koji žive nizvodno od lokacije uz Unu i Savu.
Inače, BiH je Espoo Komitetu u posljednje tri godine podnijela nekoliko prijava, tvrdeći da Hrvatska nije osigurala punu i transparentnu prekograničnu procijenu, niti su institucije u Bosni i Hercegovini bile uključene u planiranje projekta.
Šta kaže Hrvatska?Iz Vlade Republike Hrvatske do objave teksta nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa o njihovim očekivanjima uoči sastanka u Ženevi.
U Fondu za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada Nuklearne elektrane Krško (Fond NEK), državne institucije u Hrvatskoj, za RSE ističu da se na Trgovskoj gori ne planira odlagalište, već "privremeno skladište nisko i srednje radioaktivnog otpada, koje bi funkcionisalo do 2051. godine, dok se ne pronađe trajno rješenje".
"Bosna i Hercegovina je sudjelovala u prekograničnom postupku strateške procjene utjecaja na okoliš za Nacionalni program 2016. godine, koji je vodilo nadležno Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. BiH je, također, sudjelovala i u postupku određivanja sadržaja Studije procjene utjecaja na okoliš (scoping) 2023. godine. Prekogranične konzultacije će se odvijati u skladu s ESPOO konvencijom za vrijeme postupka procjene utjecaja na okoliš koja još nije započela", navode iz Fonda za RSE.
Odbacuju tvrdnje o prekograničnim rizicima i naglašavaju da je objekat projektovan prema "najvišim sigurnosnim standardima", uključujući otpornost na snažne zemljotrese, poplave i klimatske promjene.
Iz Evropske unije ranije je za RSE navedeno kako države članice EU "moraju osigurati da se javnosti pruže potrebne mogućnosti za efikasno učešće u procesu donošenja odluka u vezi s upravljanjem istrošenim gorivom i radioaktivnim otpadom u skladu, posebno, s međunarodnim obavezama".
U tom kontekstu, posebno ističu konvencije o zaštiti životne sredine, usvojene u danskom Arhusu i finskom Espou.
Na šta ukazuju stručnjaci?Profesor emeritus Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu Božo Dalmacija pomagao je u pripremi delegacije BiH pred sučeljavanje sa Hrvatskom u Ženevi.
On ističe kako je Hrvatska u planiranju odlagališta za radioaktivni otpad "prekršila najmanje dvije direktive Evropske Unije o prekograničnom uticaju, te ESPO Konvenciju".
Pri tome je posebno istakao kršenje Direktive EU o strateškoj studiji uticaja iz 2014. godine koje u obzir uzimaju i klimatske promjene, potencijalne zemljotrese i poplave.
On ističe i da je nakon potpisivanja direktive o prekograničnom uticaju 2008. godine, Hrvatske bila obavezna da obavještava BiH o svim aktivnostima, što "nije učinila".
"Radioaktivni otpad ostaje opasan 100 do 200 godina. Ovdje su korišteni dokumenti iz 1998. godine, bez razmatranja alternativnih lokacija i bez ozbiljne procjene katastrofa – poplava, potresa i klimatskih promjena", navodi Dalmacija.
Kakve su posljedice odluka tijela Espoo konvencije?Zaključci i preporuke tijela Espoo konvencije nemaju pravno obavezujući karakter.
No, direktorica Aarhus centra Sarajevo Emina Veljović za RSE kaže da njihov stvarni uticaj može biti daleko veći od same procedure u Ženevi.
"Te preporuke možda formalno nisu presuda, ali u praksi često imaju snažan uticaj na daljnje postupanje institucija Evropske unije, međunarodnih finansijskih tijela i nacionalnih vlasti", kaže Veljović.
Prema njenim riječima, eventualna potvrda da je Hrvatska prekršila Espoo konvenciju značila bi da postoji zvanični međunarodni dokument koji konstatuje kršenje osnovnih ekoloških pravila.
"Za zemlju članicu EU, kršenje pravila koja su direktno povezana s pravom javnosti na informacije i zaštitu okoliša izuzetno je loše po imidž. Evropska unija se globalno predstavlja kao lider u ekološkim standardima, i ovakvi slučajevi to direktno dovode u pitanje", rekla je.
Uporedo upućena i nova prijava protiv HrvatskeParalelno sa postupkom pred Espoo tijelima, Bosna i Hercegovina je krajem aprila podnijela i novu prijavu prema Aarhuškoj konvenciji, koja garantuje pravo javnosti na pristup informacijama, učešće u donošenju odluka i pravnu zaštitu u pitanjima životne sredine.
Prijavu je podnijelo Ministarstvo ekologije i turizma drugog bh. entiteta Federacije BiH, koje je kontakt tačka Bosne i Hercegovine za provođenje Aarhuške konvencije.
"U priloženoj komunikaciji pokazano je da su postupci Republike Hrvatske rezultirali, između ostalog, neadekvatnim pristupom informacijama o okolišu za pogođenu javnost u BiH. Osim toga, ti su postupci ograničili sudjelovanje javnosti BiH, potkopavajući povjerenje u proces donošenja odluka, ograničavajući identifikaciju potencijalnih rizika za okoliš i kršeći brojne druge međunarodne obaveze prema Aarhuškoj konvenciji", saopšteno je iz entitetskog ministarstva nakon podnošenja prijave.
Hrvatska Vlada je 2018. godine usvojila nacionalni program zbrinjavanja radioaktivnog otpada, kojim je Trgovska gora označena kao lokacija skladišta, uprkos protivljenju lokalnih zajednica s obje strane rijeke Une.
Hrvatski sabor je 15. decembra prošle godine usvojio i poseban zakon o izgradnji tog centra.
Osim otpada iz Krškog, u Čerkezovcu na Trgovskoj gori bio bi, prema ranijim najavama, smještan i institucionalni radioaktivni otpad iz Hrvatske, uključujući medicinski i industrijski otpad.