Predsjednica gornjeg doma ruskog Parlamenta (Vijeća Federacije RF) treća je ličnost u državi po važnosti svoje funkcije. Ispred nje su predsjednik države i premijer. Valentina Matvijenko je dugo napredovala do ove odgovorne dužnosti. Tijekom 1970-ih i 1980-ih je radila u Komunističkoj partiji Lenjingrada, nakon raspada SSSR-a je bila veleposlanica na Malti i u Grčkoj, da bi se 2000-ih vratila u Sankt-Peterburg na mjesto guvernerke.
Valentina Matvijenko / Izvor: Ramil Sitdikov/RIA Novosti
S te funkcije je Matvijenko 2011. godine došla na čelo Vijeća Federacije. Ona u svemu podržava politiku Vladimira Putina, kritizira zapadne sankcije (u njezinom mandatu je Rusija privremeno obustavila članstvo u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe) i zalaže se za šire ovlasti regija. Valentina Matvijenko se često izjašnjava za jačanje uloge žena u politici. Na primjer, u veljači se našalila da se "muškarci političari s njihovim brutalnim stilom nisu pokazali kao uspješni u upravljanju svijetom".
Jelena Isinbajeva / Izvor: Grigorij Sisojev/RIA Novosti
Isinbajeva je oborila 28 svjetskih rekorda. Najpoznatija ruska atletičarka završila je 2016. godine svoju sportsku karijeru na dosta tužan način. Naime, Međunarodna atletska federacija (IAAF) zabranila je Isinbajevoj, kao i drugim ruskim atletičarima, sudjelovanje na Olimpijadi u Rio de Janeiru. Kao uzrok je navedena doping afera, iako Isinbajeva nije nikada optužena za primjenu zabranjenih sredstava.
"Nisu mi dali da elegantno napustim sport", rekla je Isinbajeva. Ali i poslije ove odluke nije "sjedila prekriženih ruku". Već u kolovozu 2016. godine izabrana je za članicu sportske komisije Međunarodnog olimpijskog odbora i najavila da u novoj ulozi neće dopustiti da se prema Rusiji čini nepravda. Pored toga, Isinbajeva je uključena u izvršni odbor Olimpijskog odbora Rusije i postavljena na čelo nadzornog vijeća Ruske antidopinške agencije. Polušaljivo, ali i poluozbiljno ona izjavljuje da nije isključena mogućnost njezinog povratka sportu i sudjelovanja na Olimpijadi 2020. u Tokiju.
Zelfira Tregulova / Izvor: Sergej Pjatakov/RIA Novosti
Zelfira Tregulova jedna je od najiskusnijih menadžerica kulturne sfere u Rusiji. Prije nego što će 2015. godine doći na čelo Galerije Tretjakov ona je radila u drugim najvećim muzejima zemlje - u državnom muzejsko-izložbenom centru "ROSIZO" i Muzejima Moskovskog Kremlja, a prije toga je bila odgovorna osoba za organizaciju izložbi ruske umjetnosti u SAD-u, Njemačkoj i Italiji.
Popularnost "Tretjakovke" je naglo porasla otkako je Tregulova na njezinom čelu. Prvi put poslije dugog niza godina muzejske izložbe su postale veliki kulturni događaj. Na izložbu slika Valentina Serova svakodnevno je dolazilo preko 4800 ljudi, a karte za izložbu remek-djela Vatikana rasprodane su za 15 minuta. "Zahvaljujući Tregulovoj Tretjakovka je ušla u doba prave renesanse", smatraju njezini kolege.
Elvira Nabiullina / Izvor: Artjom Korotajev/TASS
Bivša ministrica ekonomskog razvoja Elvira Nabiullina došla je u Centralnu banku Rusije 2013. godine, uoči oštre ekonomske krize, kada je inflacija sa 6% skočila na 11%. U borbi s krizom Nabiullina je vodila čvrstu politiku usmjerenu na obaranje inflacije, ali po cijenu povećanja referentne kamatne stope Centralne banke i zatvaranja preko 300 ruskih banaka.
Mjere Elvire Nabiulline zajedno sa stabilizacijom cijena nafte omogućile su da rubalj ojača. Tijekom 2016. godine inflacija je opala na 5,4 posto, što je minimum u povijesti Rusije. Direktorica Centralne banke očekuje da će 2017. godine ruska ekonomija ući u zonu rasta. I pored toga, jedan broj analitičara smatra da je rubalj opasno precijenjena valuta, dok je list Global Finance visoko ocijenio Nabiullinine uspjehe i uvrstio je među osam najboljih rokovoditelja središnjih banaka svijeta za 2016. godinu.
Marija Zaharova / Izvor: Anton Denisov/RIA Novosti
Marija Zaharova je kao diplomat i sinolog 2015. godine postala prva žena na funkciji direktora ureda za informacije i tisak Ministarstva vanjskih poslova Rusije. Zaharova je jedna od glavnih javnih ličnosti ruske diplomacije. Ona svaki tjedan održava brifinge u kojima objašnjava stav Moskve po aktualnim međunarodnim političkim pitanjima i komunicira s predstavnicima medija.
Još prije nego što će postati glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova, Zaharova se zalagala za živahnije i neformalnije komuniciranje ovog resora s vanjskim svijetom. Ona kombinira brifinge s porukama na Facebooku, gdje ponekad postavlja ironične i oštre izjave o kritičarima Rusije. Glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova uopće nije tipični diplomat sovjetske škole (uvijek suzdržan i zatvoren). Ona je kadra i otplesatiruski narodni ples na summitu Asocijacije zemalja jugoistočne Azije (ASEAN), i predložiti da se na Euroviziji otpjeva pjesma o Bašaru Asadu.
Čulpan Hamatova / Izvor: Jevgenija Novoženina
Kada je u svibnju 2016. godine analitička tvrtka YouGov pitala građane Rusije tko od poznatih ličnosti ih najviše oduševljava, među predstavnicama ljepšeg spola na drugom mjestu je bila glumica Čulpan Hamatova (prva je bila Angelina Jolie). Za 20 godina karijere Hamatova je glumila u pedesetak filmova i serija, a sama kaže da mjesečno igra u 20 kazališnih predstava. Međutim, glumački talent nije jedini razlog njezine popularnosti u Rusiji.
Hamatova je 2006. godine zajedno s glumicom Dinom Korzun osnovala jedan od prvih dobrotvornih fondova u Rusiji pod nazivom "Pokloni život". Sve je počelo od jednog koncerta, kada je trebalo skupiti 200 000 dolara za opremanje dječje bolnice za onkološke bolesti. Nakon toga su se obje glumice ozbiljno posvetile toj djelatnosti. Za 10 godina je 30 000 djece s onkološkim i drugim teškim bolestima dobilo pomoć preko fonda "Pokloni život". "Ja idem za liječnicima, za ljudima u koje imam povjerenje", kaže Hamatova o svom radu u fondu.
Diana Višnjova / Izvor: Maksim Avdejev/RIA Novosti
"Život izvan kazališta najčešće sam provodila u probama za predstave", priča Diana Višnjova o svom radu na Zapadu. Ona je jedna od najvrednijih balerina na svijetu. U intervjuu kaže da vježba šest sati dnevno, premda je mnogim kolegama dovoljno i sat-dva.
Nevjerojatna upornost Višnjove u spoju s talentom donijela joj je reputaciju jedne od najboljih balerina svijeta. Ona nastupa na najvećim svjetskim scenama od Skale do Kraljevske kuće opere. Višnjova se ne boji ničeg novog. Pored klasike upušta se i u modernu koreografiju, i redovito predstavlja autorske eksperimentalne projekte, a od 2013. godine organizira vlastiti festival "Context. Diana Višnjova", gdje sudjeluju mladi izvođači i koreografi iz Rusije i inozemstva. I poslije 20 godina karijere Višnjova je i dalje jedna od glavnih ruskih balerina.
Ruski modni kreatori mogu se podijeliti u dvije kategorije. Prvi se orijentiraju na unutarnji auditorij, i nisu naročito poznati u inozemstvu, a drugi, naprotiv, stvaraju imidž Rusije na Zapadu, ali nisu popularni u Rusiji. Uljana Sergejenko, autorica brenda Ulyana Sergeenko (pokrenutog 2013. godine), spada u ovu drugu kategoriju. Manekenke s njezinim kreacijama "haute couture" lakše je vidjeti na Tjednima visoke mode u Parizu nego na ruskim podijima.
Uljana Sergejenko / Izvor: Getty Images
I pored toga Sergejenkova decidirano tvrdi: "Mi smo sasvim izvjesno ruski brend, čak i ako je Pariz scena na kojoj pokazujemo svoje kreacije". U stvaranju kolekcija ona traži nadahnuće u ruskoj kulturi i iskustvu žena sovjetskog razdoblja, koje su i bez modnih kuća i modnih kreatora šile haljine od onoga što im je bilo pri ruci. Naravno, haljine Uljane Sergejenko su daleko skuplje i prestižnije. U njima se pojavljuju Lady Gaga, Rihanna i Beyonce, ali njihovi korijeni su ipak u Rusiji.
