Kako funkcionira propaganda radikalnih ideja
17. studenoga u Zagrebu je održana znanstvena konferencija s gostima iz Moskve u organizaciji zagrebačkog Instituta za europske i globalizacijske studije, Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu i Jean Monnet katedre za političke studije Europske unije, uz podršku Veleposlanstva Ruske Federacije u Zagrebu i ruske Fondacije Gorčakov.
Kako u većini slučajeva pokazuju rezultati praćenja masovnih medija, propaganda radikalnih ideja i vrbovanje javlja se uglavnom na popularnim društvenim mrežama Facebook, Vkontakte, Twitter i YouTube. Danas možemo reći da je Islamska Država uz pomoć društvenih mreža uspjela vrbovati građane iz gotovo stotinu zemalja širom svijeta. Računa se da imigranti iz bivših sovjetskih republika čine gotovo šestinu stranaca u terorističkoj skupini ~ 5000 osoba od 30 tisuća plaćenika
Analiza aktivnog korištenja cyber-prostora od strane ISIS-a u Europi pokazala je sljedeće:
84% mladih muškaraca pristupilo je redovima terorističkih organizacija putem interneta;
47% je obratilo pozornost na sadržaj (video, tekst) objavljen online;
41% se na vjernost ISIS-u zakleo online;
19% je koristilo online upute prilikom pripremanja terorističkog napada (izrada improviziranih eksplozivnih naprava i bombi itd.).
Velika Britanija i Njemačka su lideri u internetskom prostoru u EU
/ Izvor: Ivan Surma
Internet je postao ključna komunikacijska infrastruktura. Svi moderni masovni mediji, od regionalnih novina do satelitske televizije, koriste njegove kanale i publiku i žive prema njegovim zakonima (nepisanim i zasad ne do kraja shvaćenim) koji čine internet posebnim i u potpunosti neneutralno naseljenim. Primjerice, „trolanje“ – specifična značenjska metoda dijaloga koja je nastala u supkulturama društvenih mreža i danas postala de facto uobičajen jezik političke komunikacije. Najvažnija stvar koja je svojstvena „trolovima“ je lako prelaženje granica onoga što je prihvatljivo.
Glavno pitanje su društvene mreže i problem mladih – „cyber-mobbing“ i „cyberbullying“ (virtualno zlostavljanje): „happy slapping“ (snimani ulični napadi neke grupe na pojedinca koji se potom stavljaju na društvene mreže u svrhu prikupljanja lajkova – op.ur.), otuđenje, iznuda povjerljivih informacija, „flaming“ (vrijeđanje porukama – op.ur.), blaćenje itd.
Karta svijeta društvenih mreža
/ Izvor: Ivan Surma