BJEGUNAC OD HRVATSKOG PRAVOSUĐA - Vrhovni sud odbio je žalbu bivšega izvršenoga dopredsjednika GNK Dinama, a sada bjegunca od hrvatskoga pravosuđa Zdravka Mamića, kojom je Mamić tražio da se ukine odluka Županijskoga suda u Osijeku kojom su dokazi koji su protiv njega prikupljeni u tzv. trećemu procesu protiv Mamića, a u kojemu suđenje još nije počelo, ocijenjeni kao zakoniti. Riječ je o slučaju u kojemu se Mamiću na teret stavlja da je 2002. do 2007, iz kluba izvukao 2,26 milijuna eura.
Vrhovni sud odbio je žalbu bivšega izvršenoga dopredsjednika GNK Dinama, a sada bjegunca od hrvatskoga pravosuđa Zdravka Mamića, kojom je Mamić tražio da se ukine odluka Županijskoga suda u Osijeku kojom su dokazi koji su protiv njega prikupljeni u tzv. trećemu procesu protiv Mamića, a u kojemu suđenje još nije počelo, ocijenjeni kao zakoniti. Riječ je o slučaju u kojemu se Mamiću na teret stavlja da je 2002. do 2007, iz kluba izvukao 2,26 milijuna eura.
Optužnicu je za razliku od prve dvije, koju je protiv Mamića podignuo Uskok, podiglo Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu, budući da je djelo koje se Mamiću stavlja na teret, izvlačenje novca iz tvrtke, djelo koje se nalazi pod nadležnošću Županijski državnih odvjetništava. Razlog koji je Mamić naveo je da je istragu u ovome slučaju vodio neovlašteni tužitelj, a riječ je o argumentaciji koju je već u ranijim slučajevima Vrhovni sud otklonio. No, ovoga puta upravo zbog drugačije nadležnosti Mamić je apostrofirao svoje argumente o neovlaštenom tužitelju.
Međutim s istim rezultatom. "Naime, kako je to već izraženo u više odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske, pa i u citiranom rješenju Kž-Us-8/2018 od 10. travnja 2018., koju okrivljenik ovdje u žalbi detaljno, no suvišno, analizira i kritizira, u konkretnoj je situaciji neupitno da su dokazima koje upućuje okrivljenik prikupljeni od strane ovlaštenog tužitelja. U konkretnom slučaju, S. M., koji je već ranije imenovan za državno-odvjetničkog dužnosnika u Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, privremeno je upućen na rad u USKOK, i to na poslove zamjenika Ravnatelja USKOK-a.
Za privremeno upućivanje na rad u USKOK na poslove zamjenika Ravnatelja USKOK-a, nije potrebno da isti udovoljava uvjetima radnog iskustva kakvo je -3-I Kž-Us148/2019-4 potrebno za redoviti raspored na mjesto zamjenika Ravnatelja USKOK-a. Jednako tako, u pogledu trajanja njegovog upućivanja na rad na pojedinom predmetu nedvojbeno je, a što niti žalitelj ne dovodi u pitanje, da je rješenjima Glavnog državnog odvjetnika od 4. rujna 2015., 2. rujna 2016., 5. rujna 2017. i 14. rujna 2018. S. M. upućen na rad u USKOK, svakim rješenjem na vrijeme od jedne godine.
Stoga je u pravu prvostupanjski sud kada je zaključio da je imenovani zamjenik Ravnatelja USKOK-a obavljao rad na određenom predmetu, koji uključuje i prikupljanje dokaza, na osnovu valjano donesene odluke tj. rješenja o privremenom upućivanju na rad u USKOK, donesenog od strane Glavnog državnog odvjetnika, te je isti postupao u svojstvu ovlaštenog tužitelja, pa su radnje takvog zamjenika zakonite, a nastavno tome i dokazi koje je pribavio, pribavljeni su na zakonit način.
Pri tome, niti okolnost da je dokaze na kojima se temelji optužnica koju je podnijelo nadležno Županijsko državno odvjetništvo prikupio USKOK, kao specijalizirano državno odvjetništvo, ne dovodi u pitanje zakonitost prikupljenih dokaza. Naime, članak 2. stavak 2. ZKP/08. propisuje da je za djela za koja se kazneni postupak pokreće po službenoj dužnosti ovlašteni tužitelj državni odvjetnik.
Prema tome, prvostupanjski sud je u pobijanom rješenju dao jasnu i valjanu ocjenu zakonitosti dokaza čije je izdvajanje predložio okrivljenik, a što u cijelosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.", naveo je Vrhovni sud u obrazloženju odluke.
