KORONA KRIZA - Nedavno istraživanje koje je Promocija plus provela za RTL pokazalo je da Vlada zbog donošenja ekonomskih mjera u krizi s koronavirusom uživa nezapamćenu podršku javnosti.
Više od 80 posto ispitanih smatra da su nove Vladine mjere izrazito ili uglavnom dobre, 76,1 posto ispitanika podržava ukidanje i smanjenje parafiskalnih nameta, a visokih 70 posto podržava i smanjivanje plaća u javnom sektoru (bez zdravstva, policije, vatrogasaca i vojske).
Manje plaće u javnom sektoru, zanimljivo, podržava i čak 60 posto zaposlenika tog sektora. Jedino što Hrvati ne podržavaju jesu izmjene Zakona o radu - 60 posto protivi se zadiranju u radna prava dok traje kriza.
Posljednjih smo se dana uvjerili kako se odjednom svi poslovi s državom mogu obaviti online bez traženja nepotrebne dokumentacije, bez potpisa i pečata, da zaposlenici državnog sektora, poput onih u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, rješavaju zahtjeve u rekordnom roku, a da je u Ministarstvu uprave u nekoliko dana profunkcioniralo izdavanje e-propusnica za slobodno međugradsko kretanje.
Je li ovako velika podrška Vladi za mjere koje donosi i za najavljena rezanja povijesna prilika za zaokret vlastodržaca, da država postane bolja, manja, efikasnija i digitalna?
Izvršni direktor udruge Glas poduzetnika, Dražen Oreščanin, jučer je na Facebooku poslao poruku premijeru Andreju Plenkoviću:
“I ankete kažu da je 60 posto zaposlenika javnog sektora solidarno i da se slažu da se plaća smanji, zar smo doista zarobljenici šačice sebičnih uhljeba koji ne mare ni za što drugo osim za vlastite fotelje?
Premijeru, ovo je prilika koju Hrvatska ima jednom u stoljeću! Mi smo digli naš glas i nema predaje dok ova zemlja ne postane majka, a ne maćeha svim svojim građanima!” napisao je Oreščanin.
Ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb, Maruška Vizek, slaže se s ovom tvrdnjom kako se doista radi o povijesnoj prilici da se napokon pokrenu i neke reforme.
- To nije tako jednostavno. Linearno rezanje plaća može se provesti brzo, ali za preslagivanje sustav kako bi bio logičniji, za analiziranje svih dodataka i koeficijenata na plaće treba neko vrijeme.
No, ako se žele baviti tim poslom, dobro je da to krenu raditi što prije jer ta će se podrška javnosti topiti ako krenu rezovi - kaže Maruška Vizek.
Dodaje kako doista jest riječ o povijesnoj šansi jer smo sada osvijestili koje su nam slabe točke, a hoće li doći do promjena, ovisi u prvom redu o volji onih koji donose politike.
Njezin kolega s Ekonomskog instituta, makroekonomist Željko Lovrinčević, smatra kako će država sada sigurno ići s maksimalnim uštedama na svim pozicijama gdje je to moguće, na stavkama koje nisu nužne, a da je to i jedna neobična prilika da se, kada se situacija normalizira, počne razmišljati o tzv. konceptu “zero-base budgetinga”, odnosno da nijedan rashod nije zadan, da je sada prilika vidjeti što nam je nužno za funkcioniranje države, a bez čega možemo.
- Nekoliko je zemalja to koristilo kao koncept restrukturiranja izdataka. To se neće sada događati, ali će pružiti uvid u to da u sustavu imate izdataka bez kojih on može funkcionirati.
Što se tiče plaća, država će o tome pregovarati sa sindikatima i teško je reći hoće li doći do dogovora, ali treba reći da bi značajniji zahvati reducirali potražnju u ovim kriznim trenucima - smatra Lovrinčević.
Uz to što je ova kriza svojevrstan lakmus-papir za razmišljanje o zero-base budgetingu u budućnosti, ista se prilika pruža i lokalnoj samoupravi i njezinim komunalnim poduzećima.
- Očekuje se i novi paket mjera koji će obuhvatiti građane, uz otpis režija, a to će otkriti i jednu drugu stvarnost - odnosno svu neracionalnost u komunalnim sustavima i lokalnoj državi. U svakom slučaju, u ovom zlu možda bi i moglo proizaći nešto dobro - kaže Lovrinčević.
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić u subotnjem intervjuu Večernjem listu govorio je, među ostalim, i o “nužnoj transformaciji domaćeg gospodarstva u smjeru veće izvozne orijentiranosti, ali i iskorištavanja naših komparativnih prednosti” te o novoj gospodarskoj strategiji.
“Ova je kriza pokazala kolika je važnost poljoprivrede i prehrambene industrije u osiguranju dostatnih potreba za naše stanovništvo, jer u slučaju poremećaja transporta i eventualnih zatvaranja granica izuzetno je važno imati dovoljne količine prehrambenih proizvoda iz domaćih izvora.
Također se pokazala važnost domaće farmaceutske industrije, uključujući proizvodnju lijekova, zaštitnih sredstava i medicinske opreme...”, rekao je Marić.
Lovrinčević kaže kako je to zaključak svih EU zemalja jer je Unija u početnom šoku zakazala kad su dobavni pravci bili zatvoreni.
- To će biti jedan povod za razmišljanje o nečemu što bi se zvalo strateške rezerve i strateške proizvodnje.
EU zemlje su posljednjih desetljeća koristile koncept globalnih tokova, a nakon ovoga sigurno će zaživjeti ideja osiguravanja strateških roba i usluga, jer globalni lanci nisu uspjeli odgovoriti na izazov - smatra Lovrinčević.
I u Vladi su pažljivo gledali ankete javnog mnijenja o njihovim potezima, a sugovornici iz Banskih dvora komentiraju kako su od početka željeli poslati četiri temeljne poruke: o odgovornosti, povjerenju, solidarnosti i zajedništvu.
- Obećali smo da sav teret krize neće pasti na leđa privatnog sektora. Po ovim istraživanjima vidi se da nam ljudi vjeruju i mi ćemo napraviti određene rezove u javnom sektoru.
Iz ove krize možemo izaći jedino zajedno. Poruka solidarnosti je da svi trebamo podnijeti teret krize, a generalna poruka ovih mjera je da očuvamo radna mjesta, da se ne ponovi 2008. - poručuju iz Banskih dvora.
