AUTOGOL - U obnovu pročelja i fasada uloženi su milijuni gradskih kuna. Arhitekti godinama upozoravaju da je riječ samo o kozmetici
Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić u ponedjeljak je izjavio da je za štetu uzrokovanu potresom odgovorno “neodržavanje privatne imovine”, drugim riječima građani, te da će “grad obnoviti svoju imovinu, država svoju, a građani svoju”.
To nas je ponukalo da istražimo koliko se i kako (ne)održavala gradska imovina koja je nastradala u potresu - škole, knjižnice, muzeji, bolnice.
Ako je kriterij stanje zgrada u Donjem i Gornjem gradu, kojima upravlja Grad Zagreb - održavanje je bilo katastrofalno. Stotinjak škola i vrtića mjesecima neće biti u mogućnosti nastaviti s radom (neki od njih u ove se zgrade nikada više neće moći vratiti), muzeji su teško stradali, neki su dijelovi postava uništeni, knjižnice su pretrpjele velike štete...
Većina arhitekata slaže se da su se zadnjih desetljeća u Zagrebu vodila uglavnom kozmetička popravljanja - fasade, pročelja, energetska obnova. Gradonačelnik Bandić je neki dan izrazio žaljenje jer njegov “prijedlog o obnovi fasada i sanaciji pročelja zadnje četiri godine nije naišao na pozitivan odjek u javnosti”, u kojem je Grad nudio sufinanciranje i do 80 posto. Međutim, arhitekti, primjerice Darko Kolarić, smatraju da iako takva obnova može imati dekorativnu funkciju i spriječiti opadanje fasade na ulicu, ona ne doprinosi otpornosti zgrade na potres. Rijetko je koja zgrada u gradskom vlasništvu, ako ijedna, prošla seizmičku sanaciju.
Od Grada smo stoga tražili točan broj zgrada, u gradskom vlasništvu i ingerenciji, koje su oštećene potresom i trebaju sanaciju. Tražili smo i procjenu štete, kao i vrijeme potrebno za sanaciju. Zamolili smo i da nam pošalju prosjek godišnjih ulaganja, u zadnjih deset godina, u obnovu zgrada i taksativno navođenje koji su se zahvati provodili. Zanimao nas je, također, i točan broj zgrada na kojima je, u zadnjih deset godina, izvršeno uređenje pročelja, te točan broj zgrada na kojima su izvršeni zahvati na statikama.
Odgovore nismo dobili.
Najgore su, čini se, prošle škole. Čak 100 objekata od njih 450 najmanje do jeseni neće biti u stanju da se u njima održava nastava. Jedna od njih je i Hotelijersko-turistička škola u Frankopanskoj. Ravnateljica Zdravka Krpina kaže nam da bi zgrada, iako trenutno ima “žutu naljepnicu”, što bi značilo da je privremeno neupotrebljiva, uskoro trebala dobiti onu crvenu, što znači da se ne smije koristiti.
Na školi, koja inače broji preko 700 učenika, otišao je dio krovišta, a napukli su i zidovi koji drže krovište. U zgradu se može ući samo do prvog kata.
- Škola je bila u preseljenju na novu lokaciju na Baotićev trg. Grad Zagreb je s time započeo, a onda je to iz nekih razloga stalo. Ja nemam sve činjenice i ne znam koliko se u školu ulagalo i u što točno, pa ne bih to komentirala - odgovorila nam je ravnateljica, koja je na čelo škole sjela lani u rujnu. Kaže da je u nekoliko mjeseci vođenja škole preživjela “štrajk, koronavirus, potres i pustinjske čestice”. Pita se što ju još čeka.
Kako nam je ispričala voditeljica Ismena Meić, ni Gradska knjižnica na Starčevićevom trgu, koja je sagrađena iste godine kad i Hrvatsko narodno kazalište, 1895., nije prošla seizmičku sanaciju niti su bile provedene značajne obnove od 1995. godine.
- Zgrada je još 1995. godine, kad se knjižnica uselila, prošla radove prenamjene. Tada su se uklanjali različiti zidovi iz unutrašnjosti, ali krucijalne obnove nismo imali niti smo vodili statičke radove na objektu - kaže Meić. Nakon potresa su zabilježili oštećenja na zidovima na stubištu, dimnjak je s krova pao u dvorište i dosta građe je izletjelo iz polica, dodaje. To je njihova opservacija, a još čekaju nalaz statičara. Štetu je pretrpjela i Knjižnica Marije Jurić Zagorke na Krvavom mostu, a većina knjižnica koje su bile u stambenim zgradama prošle su bez veće štete.
Inače, prema dostupnim gradskim podacima, za Gradsku je knjižnicu još 2018. godine predviđeno 500.000 kuna za, kako u Programu radova kapitalnih ulaganja u objekte za društvene djelatnosti stoji, izradu projektne dokumentacije i sanaciju objekta.
Također, Muzej grada Zagreba je pretrpio znatna oštećenja. Prema riječima dugogodišnjeg ravnatelja Vinka Ivića, na gornjogradskoj lokaciji u Opatičkoj ulici unutarnji zidovi su popucali, kao i posebni križni stropovi, nastradali su vanjski zidovi, a šteta je vidljiva i na muzejskoj građi. Kaže da razmjere štete i točan trošak ne zna jer statičarima još uvijek nisu došli na red. Navodi, ipak, da se muzej obnavljao, ali 90-ih godina.
- Imali smo kompleksnu obnovu od 1992. do 1997. godine. Tada se zgrada, iako zaštićena kao kulturno dobro, temeljito obnovila. Stabilizirali su se temelji, a zidovi su dobili betonska pojačanja. Strah me i pomisliti što bi bilo da te obnove nije bilo - govori Ivić.
Na pitanje je li u međuvremenu bilo nekih znatnijih zahvata u statiku zgrade, odgovara da osim sitnijih uređenja fasade nikakvih radova na strukturi zgrade nije bilo.
Kontaktirali smo i Mirjanu Jermol, ravnateljicu OŠ Petra Zrinskoga u Krajiškoj ulici, koja je, među rijetkima, označena crvenom naljepnicom, što znači da je “neuporabljiva zbog iznimno velikih oštećenja, zabranjen je ulazak, kao i zadržavanje u blizini škole”.
- Statičari su bili jutros i, hvala Bogu, rekli su da je šteta popravljiva. To nam je u ovom trenutku bilo najvažnije jer se zaista radi o jedinstvenoj školi - govori Jermol.
Na pitanje o ulaganjima u obnovu statike, ravnateljica Jermol potvrdila je da su se obnove radile, ali uglavnom su se ticale pročelja i prozora.
- Teško je o tome govoriti jer uvijek gledate iz svojih cipela, a treba imati u perspektivi cijeli grad. Imamo 108 osnovnih škola u Zagrebu, to je ogroman novac koji treba pravilno raspodijeliti. Lako nam je sada govoriti što bi bilo kad bi bilo - kaže Jermol.
Da ozbiljnih zahvata na zgradama koje su gradska odgovornost nije bilo smatra i Anka Mrak-Taritaš, predsjednica Kluba gradskih zastupnika GLAS-a i HSU-a.
- Poznato je da je grad na takvom području na kojem se mora voditi računa o statičkim elementima, a Grad to nije radio. Sve što je napravljeno jesu kozmetički zahvati, pa čak niti to. To vam je energetska obnova pročelja, što znači da će zgrada izvana izgledati malo ljepše i uštedjeti stanaru nešto toplinske energije - kazala nam je Mrak-Taritaš. Prema njoj, grad je trebao provesti dva odvojena projekta. Prvi bi bio onaj energetske učinkovitosti, a drugi statička sanacija građevina, za što se moglo aplicirati za sredstva Europske unije. To, kaže, Grad opet nije učinio.
