UNUTARSTRANAČKI IZBORI - Prema neslužbenim informacijama, za predsjednika HDZ-a dosad su kandidature najavili aktualni predsjednik Andrej Plenković, saborski zastupnik i bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač i Vinko Begić. Begić je jedan od osnivača HDZ-a u bosanskoj Posavini, prvi postkomunistički gradonačelnik Dervente, a u ratu je bio predsjednik HVO-a Posavine i zapovjednik oružanih snaga bosanske Posavine. U nedavnom intervjuu za Globus oštro je kritizirao 'pakt' šefa HDZ-a BiH Dragana Čovića s Miloradom Dodikom.
Prema neslužbenim informacijama, za predsjednika HDZ-a dosad su kandidature najavili aktualni predsjednik Andrej Plenković, saborski zastupnik i bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač i Vinko Begić. Begić je jedan od osnivača HDZ-a u bosanskoj Posavini, prvi postkomunistički gradonačelnik Dervente, a u ratu je bio predsjednik HVO-a Posavine i zapovjednik oružanih snaga bosanske Posavine. U nedavnom intervjuu za Globus oštro je kritizirao 'pakt' šefa HDZ-a BiH Dragana Čovića s Miloradom Dodikom.
Da bi postali kandidati za predsjednika, aspiranti na taj položaj do 28. veljače moraju prikupiti više od 10.000 potpisa članova HDZ-a.
Za zamjenika predsjednika HDZ-a kandidature su najavili ministar branitelja Tomo Medved, koji se natječe u Plenkovićevom timu, i gradonačelnik Vukovara Ivan Penava, koji je uz Kovača.
Najviše je najavljenih kandidatura za potpredsjednike. Riječ je o sljedećim imenima: državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdravka Bušić, predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić, osječko-baranjski župan Ivan Anušić, ministar prometa Oleg Butković, saborski zastupnik, bivši politički tajnik HDZ-a i bivši ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier, potpredsjednik Hrvatskog sabora i zamjenik predsjednika HDZ-a Milijan Brkić, šef splitskog HDZ-a Petar Škorić, vukovarsko-srijemski župan Božo Galić, saborski zastupnik i bivši ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, zagrebački HDZ-ovac Ivan Kujundžić, poznati kirurg i bivši HSP-ovac Hrvoje Tomasović te Anita Šimić Bitunjac.
Među ovim imenima, samo se ono posljednje, Anite Šimić Bitunjac, dosad nije spominjalo. Ona je u javnosti svojedobno spominjana kao moguća voditeljica kurikularne reforme, no mediji su tada pisali da su se javili problemi s njezinim formalnim kvalifikacijama.
