BLIZANKE SPAJAJU MODU I TEHNOLOGIJU - “Virtualne revije i dućani u videoigrama? Pa, mi to radimo već godinama”
Godina je 2025. Dućani su digitalni, a kolekcije virtualne. Odjeću od suvremenih materijala kreira i 3D printa softver. Boju i kroj za njih odabrala je umjetna inteligencija. Kupili ste je iz naslonjača, putem VR naočala, računalo je očitalo vaše mjere, a možda će vam ju dostaviti dron.
Tako izgleda haljina budućnosti, od ideje do dostave.
Ok, zvuči kao znanstvena fantastika, ali za modne kreatorice Moranu Saračević i Martinu Čičko Karapetrić, blizanke i vlasnice zagrebačkog modnog ateliera Boudoir - mnogi od ovih procesa već su sadašnjost. Sestre su uvijek jednom nogom u budućnosti, bile su među prvima u Hrvatskoj koje su imale svoj web shop, rano su migrirale na Facebook i Instagram, prve otvorile virutalni dućan u sklopu jedne video igre (Second Life)...
- Idealna modna aplikacija budućnosti je ona koja će ti jednim klikom omogućiti kupnju haljine idealnu za tvoje mjere. Ona bi trebala moći skenirati tvoje tijelo prema svim parametrima koji su bitni kod odjevnog predmeta i onda se, naravno, jednim klikom pojaviti u tvom ormaru ili isprintati u tvom ormaru. K tome, trebala bi ti stajati kao salivena, biti ugodna, bez šavova, u idealnom materijalu.
Naš posao bi u tom slučaju bio samo dizajn, a ovaj tehnološki dio bi preuzela računala - već planiraju Morana i Martina, istaknute 3D i grafičke dizajnerice. Svjesne su brzih promjena u svijetu mode i zato su kroz godine donosile pametne poslovne odluke.
- Među prvima smo u Hrvatskoj imale web shop i odustale smo od koncepta prikazivanja kolekcija na fashion weekovima. Kada su tek došle društvene mreže kao što su Facebook i Instagram, shvatile smo da ćemo puno lakše doprijeti do potencijalnih klijenata putem društvenih mreža. Mi smo se na vrijeme, na samom početku, usmjerile na social i sada nam se to višestruko vraća.
Povremeno izlažemo na fashion weekovima, no to je više stvar imidža. Realno, nama modne revije ne donose nove kupce već društvene mreže. Prije dvije godine donijele smo odluku da se nećemo širiti i otvarati trgovine po Hrvatskoj, već da ćemo sve resurse od financijskih do intelektualnih usmjeriti na to da si proširimo market putem našeg webshopa - kažu mi.
Ako kročite u njihov flagship butik u Radićevoj, u toj ženstvenoj i luksuznoj atmosferi stvorenoj u vintage stilu, s mnoštvom finih i delikatnih materijala, apsolutno nemate dojam high tech mode. No, prvi pogled vara.
Sestre su još 2009. godine počele dizajnirati na online platformi Second Life koju koristi više od 20 milijuna ljudi iz cijelog svijeta. Igra je to u kojoj akteri kao avatari, sa svojim virtualnim identitetom, žive i rade, proizvode, izlažu, imaju svoje galerije i magazine, prodaju svoje proizvode za važeću valutu koja ima svoj adekvat u našem realnom svijetu.
Zahvaljujući virtualnom svijetu Second Life Boudoir je tako postao poznat diljem svijeta. Svoje haute couture kreacije, zbog kojih su sestre godinama poznate i cijenjene na našoj maloj modnoj sceni, dizajnerice su “preslikale” u Second Life, gdje su virtualne žene iz svih krajeva svijeta za njima doslovce poludjele.
Onda je 2013. godine uslijedila famozna izložba “Boudoir Immersive”. Takav multimedijski projekt bio je bez premca u tadašnjoj likovnoj i modnoj praksi u nas. Boudoirke su istovremeno otvorile izložbu u virtualnoj stvarnosti Second Lifea i u zagrebačkoj Galeriji ULUPUH.
- U stvarnosti smo imitirale haljine koje su bile napravljene u 3D svijetu. Napravile smo ih od tvrdog tila s apliciranim flock leptirima, i to je tada bilo vrlo high tech, ali nismo ni u jednom drugom materijalu uspjele napraviti haljinu da tako efektno i identično izgleda. Napravili smo editorijal s manekenkama koje su nosile te haljine, one su nosive iako nisu baš jako ugodne. To je primarno bio umjetnički projekt, a ne komercijalni. Htjele smo postići sublimaciju ta dva svijeta - rekle su nam sestre.
Upravo u tom virtualnom svijetu leži budućnost mode, slažu se stručnjaci. Digitalna industrija revolucionira prastaru praksu, takva nematerijalna moda nudi mogućnost brendovima da iskažu kreativnost i povežu se s potrošačima kroz drugačiji medij.
Norveški modni brend Carlings 2018. godine lansirao je digitalnu futurističku streetwear kolekciju. Odjeća koju bi kupili putem interneta potom bi bila uklopljena na vašu fotografiju koju ste učitali pri kupovini. Et voilà! Filozofija je jednostavna: jednom obucite, snimite selfie i odjeća vam više ne treba, a niste postali zagađivač.
- Postoji jasan trend spajanja fizičkog svijeta s mrežnim sadržajem - rekao je za BBC Matthew Drinkwater, iz agencije za modne inovacije na London College of Fashion. Njegova vizija predstavlja budućnost u kojoj pomoću naočala za proširenu stvarnost, koje digitalne slike preklapaju sa stvarnim svijetom, “dijelimo” odjeću koju želimo vidjeti u AR naočalama drugih koji sudjeluju. Drinkwater je predstavio svoj projekt na londonskom tjednu mode 2018. godine.
- Projekt nagovještava budućnost u kojoj ćemo moći preuzeti sadržaj na odjeću, koju ćemo vidjeti kroz VR naočale, i predstaviti se različito svima oko nas. Naš identitet neprestano se razvija i postaje fluidniji. Digitalna moda omogućuje ljudima da u potpunosti eksperimentiraju po pitanju toga kako žele biti viđeni i pomiču neograničene kreativne granice. Frizura izrađena od vode, haljina koja mijenja oblik prema zvuku, sve je moguće - smatra Drinkwater.
Ovoj se ideji danas možemo čuditi jer podsjeća na scenarij “Black Mirrora”, no prisjetimo se da smo i sredinom 90-ih tako šokirani gledali na fantastičan garderobni sustav mlade Cher, koju glumi Alicia Silverstone, u danas kultnom filmu “Clueless”, i odmahivali rukom misleći da se takvo što neće u stvarnom životu smisliti dok smo mi živi. Kad, evo, danas postoji niz mobilnih aplikacija kao što su Cloth, Clothia, ClosetHQ, MyDressing i Stylebook koje omogućuju sortiranje sadržaja vlastite garderobe i to prema boji, godišnjem dobu, prilici... A 2013. godine predstavljena je i virtualna kabina za isprobavanje koja podiže online shopping na novi nivo.
- Moda kroz AR naočale definitivno je budućnost, ali to nije budućnost koju ćemo mi doživjeti. Mislim da je to sasvim realan pogled. Dok, s druge strane 3D printanje je jedan segment za koji mislimo da će zaista ući u industriju i zaživjeti. Dalje od toga ne usudim se predviđati - komentira Martina Čičko Karapetrić dok sjedimo u Boudoir butiku.
- Razmišljala sam baš o tome neki dan, kako bi, primjerice, bilo korisno imati neki pametni uređaj ili aplikaciju, da bude dovoljno jednom kliknuti i da instantno imate full make-up za cijeli dan. Sada to zvuči jako ludo i nestvarno, ali zapravo kada bismo mi danas predstavili svoj život ljudima prije 100 godina oni bi isto tako reagirali - nadovezuje se njena sestra Morana Saračević.
Ove sestre hrvatsku modnu povijest ispisale su početkom 2018. godine. Bile su prve dizajnerice iz zemlje i regije koje su isprobale dizajnersko umijeće IBM-ova superračunala Watson, jednog od najmoćnijih računala na svijetu.
Rezultat? Savršena haljina. Dugačka i prozračna, lepršava haljina s čipkom i šljokicama. Tamnoplava i crna. Elegantna i romantična haljina jednostavnog kroja koju upotpunjuje neobično pokrivalo za glavu koje podsjeća na toku s velikim šiltom, koji je našiven postrance.
- Kako su nam rekli, IBM-ovci su nas odabrali kao autorice zato što smo se u svojem dosadašnjem radu već istaknule i kao 3D i kao grafičke dizajnerice, a i ranije smo bile izabrane kao hrvatske ambasadorice Europskog tjedna vještina stečenih u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju pokrenutog na inicijativu Europske komisije.
Nakon što su nam iz IBM-a omogućili pristup, u Watson smo unijele parametre poput materijala, fotografija naših najuspješnijih modela, boja, trenutačnih trendova u svijetu mode i Watson izračuna kakav bi vam model bio najuspješniji - objasnila nam je ranije Martina dodavši da su sestra i ona odgovorne za inpute, a računalo im daje savršenu haljinu. Zagarantirani bestseller.
- Haljina koja je nastala zapravo je kompilacija naših najuspješnijih modela. Prva haljina nastala uz pomoć Watsona bila je ona poznatog modnog brenda Marchesa i predstavljena je u Cannesu prije dvije godine, a mi smo odabrane za područje naše regije - istaknula je Martina.
Ova haljina zapravo je dokaz da i u budućnosti ima mjesta za očaravajuće kreacije. U futurističkim i distopijskim filmovima poput “Blade Runnera 2049” odjeća je uvijek, blago rečeno, grozna, nalik na moderna ronilačka odijela. Hoćemo li i mi za pet ili 10 godina već hodati po Ilici u takvim pripijenim opravama smatrajući da su moderne poput, recimo, današnjih krznatih teddy kaputa koje ima svaka druga žena u Zagrebu? Martina i Morana slažu se da se za pet godina siluete neće radikalno mijenjati,
Godišnje se proizvodi 400 milijardi četvornih metara tekstila, a od toga čak 60 milijardi odlazi u smeće. Stoga nije dugo trebalo da se netko zapita - kako napraviti odjeću koju ljudi stvarno žele i neće je tako skoro baciti? Digitalna agencija Neuro Studio sa sjedištem u New Yorku osmislila je kolekciju Solventus 2019, za koju su ljudski modeli 3D skenirani kako bi se dobila precizna mjerenja prije nego što je odjeća dizajnirana izravno na njihove digitalne avatare.
Njihova je ideja da se odjeća stvara samo kada je netko naruči. Njihov 3D ispis u tom bi slučaju bio tehnologija koja bi dizajnerima omogućila da kreiraju odjeću digitalno prema individualnim mjerama svakog kupca.
Nije to zapravo ni tolika novost, jer Nike svojim kupcima već omogućuje custom made 3D printane tenisice.
U isto vrijeme, i tehnologija koja prelazi u samu odjeću iznimno je napredna. Tekstilne tvrtke sve se više okreću pametnim tkaninama, razvijaju materijale koji mogu prikupljati podatke poput Nike Adapt BB tenisica za košarku, koje daju odgovor treba li korisnik promijeniti svoj potez kako bi izbjegao ozljede.
- U budućnosti, s uspostavljanjem 5G mreže, odjeća će funkcionirati kao novo sučelje, utjecat će na način na koji komuniciramo i povezujemo se sa svijetom i jedni s drugima - rekao je za BBC Mano ten Napel, osnivač digitalnog časopisa FashNerd.
Zasad, najvažniji problem u svijetu mode koji se mora riješiti što brže, slažu se Morana i Martina, je zagađenje okoliša.
Proizvodnja odjeće i obuće trenutno čini 8,1 posto globalnih emisija stakleničkih plinova, što je jednako, primjerice, ukupnom utjecaju na klimu cijele Europske unije.
Analitičari Euromonitora upozoravaju da godišnji rast modnog tržišta od pet posto riskira “neviđeno opterećenje planetarnih resursa” povećanjem godišnje proizvodnje na više od 100 milijuna tona do 2030. godine. Ako se ne poduzme ništa, projicira se da će se emisije stakleničkih plinova povećati do 60 posto.
