Lideri ruskih opozicionih partija koji su, ili iza rešetaka, ili u samoizgnanstvu u inostranstvu, obećavaju borbu protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina na predsjedničkim izborima u martu iduće godine.
Iako vjeruju da će Putin biti proglašen pobjednikom, bez obzira na to kako glasači budu glasali, kažu da se nadaju da će potkopati široku podršku javnosti koju on uživa, okrenuti javnost protiv razornog rata koji je pokrenuo protiv Ukrajine i pokazati onima koji se tome već protive da nisu sami.
"Niko osim nas neće stupiti u ovu bitku za srca i umove naših sugrađana. Zato moramo to da uradimo i pobijedimo", rekao je zatvoreni ruski opozicioni lider Aleksej Navaljni u online izjavi, prenosi AP.
Putin je u petak najavio da će se ponovo kandidirati za predsednika, kako bi dodao još šest godina na svojih dvadesetak koliko je već na vlasti. Mogao bi čak i ponovo da se kandiduje 2030.
Glasanje je zakazano za 15-17. mart, a njegova pobjeda je gotovo sigurna. Veliki broj opozicionara je ličnosti ili zatvoren, ili van zemlje, skoro sve nezavisne novinske kuće su blokirane, a svaka kritika je prigušena nizom represivnih zakona usvojenih u poslednjoj deceniji.
"Ovo je, u suštini, garancija da Kremlj može da proglasi bilo kakav rezultat", rekao je za AP Nikolaj Petrov, gostujući istraživač u Njemačkom institutu za međunarodne i bezbjednosne poslove.
Može li se utjecati na ishod izbora?
Neki aktivisti se slažu da nema smisla pokušavati da se utječe na ishod izbora.
Kažu da će iskoristiti predizbornu kampanju da iznesu svoje stavove o Putinu i njegovoj vladi, kada će "Rusi biti politički aktivniji nego inače", kaže Leonid Volkov, glavni strateg i šef kabineta Navaljnog.
"Naš zadatak je da obezbijedimo da pitanja koja ćemo moći da pokrenemo i stavimo na dnevni red javnosti u januaru, februaru i martu, Rusi pamte čak i poslije izbora", rekao je Volkov koji je napustio Rusiju pre nekoliko godina.
Volkov i njegov tim su pokrenuli projekat "Mašina za kampanju Navaljnog". Ideja je razgovarati sa što većim brojem Rusa i ubijediti ih "da se okrenu protiv Putina i kandidata 'rata' ", kako je sam Navaljni rekao u online postu kojim je najavio taj projekat u junu.
Volkov je rekao da je od hiljada poziva samo nekoliko ljudi reklo da je potpuno zadovoljno svime što se dešava u Rusiji i šire.
Drugi su imali bar jednu pritužbu. "Neko je nezadovoljan ratom, neko je nezadovoljan ekonomskom situacijom, neko je nezadovoljan zdravstvenim sistemom, socijalnom pravdom – mnogo je toga", rekao je Volkov.
Postoje pitanja na koja "vlasti ne mogu da odgovore", a tim se nada da će Kremlju izazvati "političke probleme" postavljajući ih Rusima, rekao je Volkov.
"Nesposobnost vlasti da se pozabave ovim pitanjima 'izazvaće frustraciju i bol, političke probleme za Putina koji će samo rasti'", smatra on.
'Ubijediti ljude da glasaju protiv Putina'
Uoči Putinove objave tim je postavio bilborde u Moskvi, Sankt Peterburgu i drugim ruskim gradovima na kojima je pisalo "Rusija" i "Sretna Nova godina" s linkovima i QR kodovima web stranice pod nazivom "Rusija bez Putina".
Sajt poziva ljude da "ubijede najmanje deset ljudi da djeluju protiv Putina" i govori o raznim načinima kampanje.
Antiratni komitet, još jedna opoziciona snaga koja ujedinjuje istaknute aktiviste u egzilu, poput bivšeg tajkuna Mihaila Hodorkovskog, šahovske legende Garija Kasparova i bivših poslanika koji su postali opozicioni političari - Genadij Gudkov i njegov sin Dmitrij Gudkov, također planira kampanju pod nazivom "Ne Putinu!".
Genadij Gudkov je za AP rekao da je cilj kampanje da se Rusima objasni "kakva bi budućnost mogla da bude bez Putina" - bez rata, bez represije, s vladom koja se fokusira na stvari poput ekonomije, nauke i obrazovanja.
Moguća taktika na dan izbora, rekao je Gudkov, mogla bi da bude pozivanje Putinovih kritičara da izađu na izbore u određeno vrijeme, da bi nastali dugi redovi koji pokazuju koliko mu se ljudi protivi.
Jedna grupa, međutim, smatra da je dug put za predlaganje kandidata za izazivanje Putina na biralištima.
Podrška kandidatima s antiratnim stavom
Projekat "Naš štab", koji je pokrenulo nekoliko aktivista koji pomažu onima koji bježe iz Rusije da se smjeste u inostranstvu, obećava podršku "demokratskim kandidatima sa antiratnim stavom".
Koordinator projekta Andrej Davidov rekao je za AP da mogu da ponude pomoć potencijalnim kandidatima u kampanji i proceduralnoj strani, kao što je okupljanje grupe od 500 ljudi koja je po zakonu obavezna da predlože nezavisnog kandidata, ili u prikupljanju i verifikaciji 300.000 potpisa potrebnih za upis na glasački listić.
Da bi dobio podršku "Našeg štaba", kandidat mora da se suprotstavi ratu i da, ako dođe na vlast, bude spreman da oslobodi političke zatvorenike i provede demokratske reforme u Rusiji, rekao je Davidov.
Projekat je već podržao jednog kandidata, Jekaterinu Duncovu, novinarku i pravnicu iz Tverske oblasti sjeverno od Moskve, koja je nekada bila članica lokalne vlasti. Davidov je rekao da razgovaraju sa još nekoliko ljudi.
"Moramo ljudima dati nadu, dati ljudima priliku da progovore. U Rusiji ovih dana nema drugih zakonskih mogućnosti (da se progovori) osim da se podrži antiratni kandidat", rekao je on.
"Ambiciozniji cilj je da se registrira opozicioni kandidat koji bi osporio Putina na glasanje. Radit ćemo na rezultatu, pobjedi i vidjet ćemo šta će se desiti", dodao je on.
Navaljni je u online izjavi pozvao svoje pristalice da izađu na birališta na dan izbora i glasaju "za bilo kojeg drugog kandidata" sem za Putina.
To je strategija slična onoj koju je predložio 2012, kada se Putin kandidirao za predsjednika poslije četvorogodišnje pauze na mjestu premijera zbog ograničenja predsjedničkog mandata.
To glasanje, kao i izbori za parlament mjesecima ranije, izazvali su ogromne proteste koji su uplašili Kremlj i doveli do gušenja neslaganja.
Zatim, 2018. godine, Navaljni je pozvao na bojkot glasanja pošto je on isključen iz trke.
Od tada je tim Navaljnog organizovao strategiju glasanja za promoviranje lokalnih kandidata sa najboljom šansom da poraze one koje podržava partija Kremlja, Jedinstvena Rusija. Taj sistem još nije korišten na predsjedničkim izborima.
Saveznik Navaljnog, Ivan Ždanov je za AP rekao da će tim predložiti neke druge akcije na dan izbora, ali je odbio iznijeti detalje.
'Učiniti bolnijim reizbor Putina'
Marija Pevčik, šefica odbora Fondacije Navaljnog za borbu protiv korupcije, pozvala je Evropsku uniju, Sjedinjene Države i Ujedinjeno Kraljevstvo da "učine bolnijim reizbor Putina" obećavajući sankcije protiv svih poznatih ličnosti koje ga podržavaju.
"Jedna je stvar promijeniti sliku profila i reći da ste u Putinovom timu. Potpuno je druga stvar izgubiti sve, uključujući i bankovne račune zbog učešća u Putinovoj kampanji za 'izbore'. Moramo povećati cijenu takve odluke", rekla je ona. Navedene vlade nisu javno odgovorile na njen prijedlog.
Petrov, istraživač u Njemačkom institutu za međunarodne i bezbjednosne poslove, smatra da je najveći strah Kremlja od izbora to da se naruši Putinov imidž.
Oni smatraju da se izbori "moraju da održati tiho, mirno i da pokažu da narod prihvata vlast onakvu kakva jeste,
"Kremlju je veoma važno da izbjegne bilo kakve zastoje, skandale, koji bi mogli da dovedu u sumnju rezultat koji će biti proglašen", rekao je Petrov.
Kadirov za odgađanje izbora ili Putina kao jedinog kandidata
Rusija će održati predsjedničke izbore 17. marta 2024. na kojima će se predsjednik Vladimir Putin vjerovatno kandidovati za još jedan mandat koji bi mu mogao osigurati vlast najmanje do 2030. godine, piše Reuters.
Izbori će se održati 17. marta, a pobjednik će biti inauguriran u maju.
Oko 110 miliona građana ima pravo glasa u Rusiji, ali oko 70-80 miliona ih obično glasa. Izlaznost u 2018. bila je 67,5 posto.
