Rusija će održati predsjedničke izbore 17. marta 2024. na kojima će se predsjednik Vladimir Putin vjerovatno kandidovati za još jedan mandat koji bi mu mogao osigurati vlast najmanje do 2030. godine, piše Reuters.
Kada?
Izbori će se održati 17. marta, a pobjednik će biti inaugurisan u maju.
Glasanje će se također održati na, kako Rusija naziva svoje nove teritorije - dijelovima Ukrajine koje sada kontrolišu ruske snage. Ukrajina kaže da se neće smiriti dok ne izbaci i posljednjeg vojnika sa anektiranih teritorija.
Rusija ustrajava na tome da su regioni sada dio Rusije.
Koliko ima birača?
Oko 110 miliona građana ima pravo glasa u Rusiji, ali oko 70-80 miliona ih obično glasa.
Izlaznost u 2018. bila je 67,5 posto.
Koliko dugo može vladati ruski predsjednik?
Putin, kojem je Boris Jeljcin predao predsjedništvo posljednjeg dana 1999. godine, već je bio predsjednik duže od bilo kojeg drugog ruskog vladara od Josifa Staljina, nadmašivši čak i 18-godišnji mandat Leonida Brežnjeva.
Ruski ustav iz 1993. godine, zasnovan na francuskom ustavu iz 1958., neki su na Zapadu vidjeli kao korak koji će dovesti do demokratije u postsovjetskoj Rusiji.
Prvobitno je precizirano da predsjednik može obavljati dva uzastopna mandata od četiri godine.
Izmjenama iz 2008. produžen je predsjednički mandat na šest godina, dok je izmjenama iz 2020. uklonjena odredba da nijedna osoba ne može obavljati dužnost predsjednika više od dva mandata "uzastopno".
Izmjenama je također zabranjeno ustupanje bilo koje teritorije.
Da li će se Putin kandidovati?
Putin tek treba da kaže da li će se kandidovati ili ne, iako je Rojters prošlog mjeseca izvijestio da je odlučio da hoće. Bio bi siguran u pobjedu uz podršku države i njenih medija.
Nakon što je Putina poslednjeg dana 1999. godine Jeljcin imenovao za vršioca dužnosti predsjednika, pobijedio je na predsjedničkim izborima 2000. sa 53,0 posto glasova i na izborima 2004. sa 71,3 posto glasova.
Dmitrij Medvedev se 2008. kandidovao za predsjednika, a Putin je bio premijer prije nego što je osvojio 63,6 posto glasova na predsjedničkim izborima 2012. i 76,7 posto 2018. godine.
Demokratija ili diktatura?
Zapad vidi Putina kao ratnog zločinca i diktatora, iako istraživanja javnog mnijenja pokazuju da ima 80 posto podrške - više nego prije rata u Ukrajini.
Kremlj kaže da Putin uživa ogromnu podršku ruskog naroda, da Rusija ne želi da joj Zapad drži predavanja o demokratiji i da nijedan političar na Zapadu ne uživa sličan nivo podrške kao Putin.
Šta kažu izborni monitori?
2018. godine, misija OSCE-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) posmatrala je izbore.
"Nakon intenzivnih napora da se promoviše izlaznost, građani su glasali u značajnom broju, ali ograničenja osnovnih sloboda okupljanja, udruživanja i izražavanja, kao i registracije kandidata, ograničili su prostor za politički angažman i rezultirali nedostatkom istinske konkurencije", napisali su.
"Dok su kandidati generalno mogli slobodno da vode kampanju, opsežno i nekritičko izvještavanje o aktuelnom predsjedniku u većini medija rezultiralo je nejednakim tretmanom. Sveukupno gledano, izborni dan je protekao na uredan način uprkos nedostacima vezanim za tajnost glasanja i transparentnost glasanja."
Golos, nezavisni pokret za praćenje glasova, posljednjih mjeseci je bio pod pritiskom vlasti.
Golos je rekao da su takvi napadi, uključujući i pritvaranje njihovo lidera, imali za cilj sprječavanje javnog posmatranja predsjedničkih izbora.
Ko će se još, ili može, kandidovati?
Putin će se suočiti sa malo prave konkurencije.
U 2018., čovjek koji je bio na drugom mjestu, komunistički tajkun Pavel Grudinin, koji je ranije podržavao Putina, osvojio je manje od devet miliona glasova, ili samo 11,8 posto glasova.
Putin je osvojio preko 56 miliona glasova, prema zvaničnim rezultatima.
Najpoznatiji ruski opozicioni političar Aleksej Navaljni je u zatvoru pa se ne može kandidovati za predsjednika.
Navaljni je osudio Putinovu Rusiju kao državu kojom upravljaju lopovi i kriminalci.
Proratni ruski nacionalista Igor Girkin, koji se nalazi u pritvoru čekajući suđenje za podsticanje ekstremizma, rekao je u novembru da želi da se kandiduje za predsjednika iako je shvatio da će izbori u martu biti "prevara" sa već jasnim pobjednikom.
Na izborima 2018. godine, pored Putina i Grudinina, kandidovalo se još šestoro, uključujući nacionalistu Vladimira Žirnovskog, koji je umro 2022., Kseniju Sobčak, koja je kćerka Putinovog nekadašnjeg šefa u Sankt Peterburgu; i Grigorij Javlinski, ruski ekonomista koji je postao opozicioni političar.
