Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH potvrdio je imenovanje novog saziva Vlade Federacije BiH, na vanrednoj sjednici u Sarajevu u petak, 28. aprila.
Za imenovanje novih entitetskih ministara i predsjednika Vlade glasao je 51 zastupnik, sedam je bilo protiv, a jedan suzdržan.
Zasjedanje su prethodno napustili zastupnici Stranke demokratske akcije (SDA) i Demokratske fronte, opozicijskih stranaka u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH.
Entitetska vlada ima predsjednika i 16 ministara. U novom sazivu bit će ministri iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH, Socijaldemokratske partije (SDP) BiH, HDZ-a 1990, Naše stranke i političke partije Narod i Pravda.
Sjednica Zastupničkog doma se održava dan nakon što je visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt nametnuo izmjene Ustava Federacije BiH kojima bi se trebalo olakšati formiranje Vlade Federacije BiH.
Schmidt je 27. aprila donio, među ostalim, privremenu odluku koja će vrijediti samo za ovaj izborni ciklus. Njome bi se omogućilo formiranje nove vlade koja nije formirana gotovo sedam mjeseci od prošlogodišnjih općih izbora.
Nikšić: "Zaustaviti odlaske iz BiH"
Planove buduće vlade zastupnicima je predstavio Nermin Nikšić (SDP), koji je imenovan za entitetskog premijera, koji je istaknuo da je suočavanje s rastućom inflacijom jedan od ključnih izazova.
Nikšić je istaknuo da se ekonomija BiH sporije i teže oporavlja od pandemijske krize te je dodatno pogođena situacijom zbog ruske invazije na Ukrajinu.
"Federacija treba biti bolja sa svakom novom Vladom. Vjerujem da ćemo postati primjer dobre političke praske", kazao je najavljujući, među ostalim, programe stimulacije za izvoznike, olakšice za registraciju novih firmi, te privlačenje stranih investitora.
Nikšić je, također, naveo da će Vlada raditi na osiguravanju kvalitetnijeg zdravstva, uvođenju kategorije socijalnih penzija, te jačanju institucija za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala.
Jedan od zadatak će biti i zaustavljanje odlazaka iz BiH koju je, kako je kazao, u proteklih osam godina, "napustilo 500.000 ljudi".
"Cilj mjera je povratak građana koji su napustili BiH u migracijskom valu u poslijeratnom periodu. Ljudi su se raselili i izgubili nadu. Moramo pokazati da možemo biti bolji", naglasio je.
Potvrđivanje imenovanja novog saziva Vlade Federacije BiH jedina je tačka dnevnog reda vanredne sjednice Zastupničkog doma. Dnevni red je podržao 51 zastupnik, 39 ih je bilo protiv, a dva su bila suzdržana.
Nezadovoljstvo Schmidtovim odlukama
Sjednicu Zastupničkog doma su prije glasanja o novoj Vladi napustili zastupnici stranke Demokratska fronta (DF) koji, također, nisu planirani kao dio predložene Vlade. Klub ove stranke i Građanskog saveza ima 12 zastupnika u Zastupničkom domu.
Prethodno je zastupnik DF-a Mahir Mešalić, koji je glasno negodovao tokom Nikšićevog obraćanja, kazao da će se pridružiti građanima koji prosvjeduju ispred zgrade Parlamenta.
"Ovo je brutalni napad na ustavni poredak s ciljem formiranja vlasti okupacionog karaktera koja će ispostaviti Federaciju BiH Zagrebu", kazao je.
Obraćajući se na sjednici, zastupnik Stranke demokratske akcije (SDA) Nezir Pivić ocijenio je da se pokušava doći do "oktroirane vlade".
"Suspendovana je u potpunosti demokracija. Šta drugo reći kad se nameću propisi nakon što se utakmica završi", kazao je Pivić, referirajući se na odluke visokog predstavnika.
I ostali zastupnici SDA, kao i drugih stranaka koje nisu dio nove vladajuće koalicije u Parlamentu FBiH, upućivali su primjedbe na odluke visokog predstavnika, ističući da im je cilj "zaštita politike HDZ-a".
Zašto nije formirana Vlada?
Vlada Federacije BiH nije potvrđena nakon općih izbora održanih u oktobru prošle godine jer Lidija Bradara (HDZ BiH), predsjednica ovog entiteta iz reda hrvatskog naroda, nije imala suglasnost za imenovanje od oba potpredsjednika.
Suglasnost za imenovanje novih ministara i predsjendika Vlade prethodno je dao potpredsjednik iz srpskog naroda Igor Stojanović (SDP) BiH.
Imenovanju se protivi Refik Lendo, potpredsjednik Federacije iz reda bošnjačkog naroda, koji insistira da SDA, kao najveća bošnjačka stranka, bude njen dio.
SDA nije dio političke koalicije koja je formirana nakon općih izbora, s obzirom na to da HDZ BiH i stranke okupljene oko SDP-a BiH ne žele koalirati.
Visoki predstavnik je 27. aprila privremenom mjerom potvrdio odluku o imenovanju koju je uputila Bradara i potpisao Stojanović, bez Lendinog potpisa.
Do njegove odluke predsjednik Federacije BiH je predlagao novu entitetsku vladu Zastupničkom domu i za to je morao dobiti suglasnost oba potpredsjednika.
'Bauk' blokade nad Federacijom BiH
Sjednicu Zastupničkog doma prate protesti grupe građana ispred zgrade Parlamenta Federacije BiH.
Na proteste su pozvali iz SDA, iz koje Schmidtove odluke o formiranju vlade ocjenjuju kao "nedopustive" i "protuustavne", a zbog činjenice da ova stranka neće biti dio vlasti.
Aktualna Vlada Federacije BiH imenovana je u martu 2015. godine, nakon izbora održanih pola godine ranije.
Nakon izbora 2018. godine, zbog političkih nesuglasica i nepostojanja jasne parlamentarne većine, nije imenovana nova entitetska izvršna vlast, uključujući i predsjednika i potpredsjednike.
Trenutnu vladu u kojoj nedostaju tri ministra, čine SDA, HDZ BiH i stranka Savez za bolju budućnost.
