Crna Gora i Albanija su u potpunosti posvećene evropskim integracijama, a odnosi ove dvije države su za primjer na Zapadnom Balkanu, ocijenili su premijeri Crne Gore Dritan Abazović i Albanije Edi Rama, 27. februara u Podgorici, nakon zajedničke sjednice vlada dvije države.
Sjednici, koju je organizovala Vlada Dritana Abazovića kojoj je prije sedam mjeseci izglasano nepovjerenje, prethodio je doček albanskih ministara na čelu sa Ramom, uz najveće državne počasti.
Zajednički most na Bojani
Nakon sjednice potpisan je Sporazum o izgradnji mosta na rijeci Bojani, koji će povezati Ulcinj najjužniju crnogorsku opštinu i Velipolje, turistički centar sa albanske strane.
Kako je navedeno na sajtu Vlade Crne Gore, dvije države će podijeliti troškove izgradnje mosta koja će koštati oko 20 miliona eura. Abazović je najavio tender za izbor najboljeg ponuđača.
Most će biti dugačak 310 metara i skratiće put od ulcinjske Velike plaže do Velipolja sa sadašnjih 70, na samo par kilometara.
Pored toga potpisano je još devet sporazuma iz: odbrane, zdravlja, socijalne zaštite, energetike, ribarstva, zaštite bilja, sporta, kulture i medija kao i sporazum o otvaranju zajedničkog graničnog prelaza Sveti Nikola-Puljaj na teritoriji Albanije.
Otvoreno o Otvorenom Balkanu
Rama je govoreći i o regionalnoj inicijativi Otvoreni Balkan ocijenio da je ona neophodna kako bi se olakšao svakodnevni život te da je u potpunosti kompatibilna sa vrijednostima i zahtjevima Berlinskog procesa:
"Ne možemo biti zadovoljni samo sa lidershipom Berlinskog procesa, već treba da stavimo naše snage na raspolaganju da zažive ideje koje su temelj i proističu iz Berlinskog procesa".
Rama je kazao i da će se na narednom samitu pozvati sve da pristupe ovoj inicijativi.
"Nemojte tražiti u toj inicijativi skrivenu ruku, ni Kineze ni Ruse, ni Marovce. Ovo je naša inicijativa".
On je zahvalio Abazoviću na želji da organizuje samit Otvorenog Balkana u junu u Crnoj Gori. Abazović je pojasnio da je u pitanju neformalni samit.
Iako oba premijera zagovaraju Otvoreni Balkan, Crna Gora za razliku od Albanije nije članica te inicijative.
Ulasku Crne Gore oštro se protivi opozicija na čelu sa DPS-a predsjednika Mila Đukanovića, koji smatraju da su motivi ovog povezivanja velikodržavni projekti.
Protiv su i Bošnjačka stranka, dio albanskih partija u Crnoj Gori, a skeptične su i Demokrate Alekse Bečića. Inicijativu podržavaju prosrpski Demokratski front, Socijalistička narodna partija (SNP) i Abazovićeva URA.
Otvoreni Balkan su 2019. u Novom Sadu osnovali predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, premijeri Albanije Edi Rama i Sjeverne Makedonije Zoran Zaev, sa ciljem unaprjeđenja slobode ljudi, roba i kapitala.
Inicijativu podržavaju Sjedinjene Američke Države, ukoliko je, kako je naglasio Gabrijel Eskobar, specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan "otvorena za sve i u skladu sa zahtjevima Evropske unije."
Druga zajednička sjednica
Ovo je druga zajednička sjednica Vlade dvije države, nakon četiri i po godine pauze od prve zajedničke sjednice u Skadru, u julu 2018.godine.
Tadašnju Vladu je predvodio je premijer Duško Marković, iz Demokratske partije socijalista (DPS), koja je poslije poraza na izborima u avgustu 2020. prešla u opoziciju.
Partije pobjednice izbora na čelu sa prosrpskim Demokratskim frontom izabrale su Vladu u decembru te godine, kojoj je godinu kasnije izglasano nepovjerenje. Istu sudbinu doživjela je i aktuelna Vlada Dritana Abazovića, koja nakon izglasavanja nepovjerenja funkcioniše u tehničkom mandatu.
Privredna saradnja Albanije i Crne Gore
Tokom prošle godine u Crnoj Gori je registrovano 16 preduzeća albanskih osnivača, dok je biznis pokrenulo 17 preduzetnika.
Crna Gora ima veći uvoz iz Albanije nego izvoz.
Alnbanske investicije u Crnoj Gori bile su oko 3 miliona eura prošle godine.
U Crnoj Gori živi preko 30.000 ili 4,91 odsto Albanaca, podaci su sa popisa stanovništva 2011. godine.
Albanci čine većinu stanovništva u dvije crnogorske opštine: Tuzima, nadomak Podgorice i u Ulcinju koje su uz granicu sa Albanijom.
