Predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) Milorad Dodik i ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine (BiH) Elmedin Konaković u Banjoj Luci su razgovarali o saradnji na brojnim poljima koja se odnose na funkcionisanje BiH i rješavanje mnogobrojnih otvorenih pitanja, bitnih za životni standard bh. građana.
Dodik je izrazio zadovoljstvo činjenicom da je kroz uspostavljeni mehanizam veoma efikasno formirano Vijeće ministara BiH, a koje je već započelo s radom.
Naveo je da će se s Konakovićem konsultovati o svakom otvorenom pitanju, te da postoji niz pitanja o kojima će biti teško postići konsenzus, kao što je pitanje uvođenja sankcija Rusiji.
"Ako imamo različite poglede na neka međunarodna pitanja, to ne smije biti razlog da u BiH ne uspostavimo sistem kvalitetnog odlučivanja u skladu sa zakonima i nadležnostima. Dogovorili smo se da ćemo poslati svoje timove pravnika koji će putem mehanizma paziti da ne dođe do bilo kakvih zastoja", rekao je Dodik.
Što se tiče uvođenja sankcija Rusiji, Republika Srpska ne prihvata tu vrstu priče, precizirao je predsjednik RS-a.
"Iako naše kolege misle drugačije, mi ne možemo dati saglasnost po tom pitanju. Mi na tom pitanju uopšte ne moramo imati konflikt niti moramo trošiti vrijeme na ubjeđivanja", kazao je Dodik.
Napomenuo je da je pozicija ministra vanjskih poslova u prethodnom periodu korištena za promociju ličnih, porodičnih i stranačkih stavova, te da je "prethodna ministrica [Bisera Turković] stvarala porodične i stranačke ambasade po svijetu".
Podsjetite se: Dodik očekuje da će biti pokrenuta smjena šefice bh. diplomatije
Dodik je istakao da je potrebno obezbijediti da u nestabilnom vremenu Bosna i Hercegovina funkcioniše na ustavan način, te da će u tom pogledu zahtijevati da se smanji međunarodni intervencionizam u operativnom djelovanju BiH, odnosno da se isključi uticaj stranaca u radu struktura kao što su sudovi i tužilaštva, te da se te nadležnosti vrati u nadležnosti bh. institucija.
"Međunarodni intervencionizam nije dao rezultate u prethodnih 27 godina. Mnoge stvari nismo riješili zato što međunarodni intervencionisti nisu imali ustavna rješenja koja bi zadovoljila sve strane u BiH. Cristian Schmidt [visoki predstavnik u BiH] nikada neće biti priznat u RS-u sve dok ga kao visokog predstavnika ne utvrdi Savjet bezbjednosti svojom relevantnom odlukom", riječi su Dodika.
Dodik tvrdi "da se to nikada neće desiti i to je pitanje koje treba riješiti".
"Međunarodna zajednica je u jednom periodu neosporno učinila da se ovaj prostor stabilizuje i socijalno uravnoteži, ali sada se njihova uloga u pogledu upravljanja pokazuje kao destruktivna", dodao je Dodik.
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković ističe da je najvažnija poruka ovog sastanka saradnja između aktera na različitim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini, što će ubuduće, kako je kazao, postati normalna praksa s ciljem poboljšanja života građana BiH i bijega od teze da se samo konfliktom skupljaju jeftini politički poeni.
Naveo je da su on i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović već imali priliku da reaguju na neke međunarodne procese, o čemu su otvoreno razgovarali bez bilo kakvog "podmetanja" dokumenata.
"Svjesni smo da stvari mogu normalno funkcionisati. Nadam se da će u ovoj zemlji uskoro zaživjeti koncept realizacije važnih projekata, uvažavajući ustavne nadležnosti. Predugo su te stvari akcentirane kao prioriteti oko kojih se svađamo. Želimo pronaći modele kako to sa svih strana može postati prohodno, a sve će to uticati na povećanje bruto društvenog proizvoda i povećanje standarda i uslova života svugdje u BiH", kazao je Konaković.
Kazao je da oko dosta pitanja nisu usklađeni stavovi, ali da isto tako oko velikog broja pitanja postoji razumijevanje, te da oko toga treba uspostaviti saradnju i koordinirati aktivnosti.
Kako je kazao Konaković, ne može prihvatiti da nekome ne odgovara što razgovara s Dodikom i drugim akterima bh. vlasti, ali svjestan je da se radi o ljudima kojima konflikt odgovara i zbog kojih ljudi iz BiH odlaze.
Napomenuo je da su planirane posjete Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i drugim zemljama regiona s ciljem stabilizacije prilika na Balkanu.
