Ustavni sud Bosne i Hercegovine (BiH) ukinuo je u petak, 20. januara dio državnog Zakona o zastavi, u dijelu u kome se navodi odrednica "zajedničke" ispred riječi institucije BiH.
Sud je takvu odluku donio odlučujući po apelaciji koju je prošle godine podnio Denis Zvizdić, tada zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.
U Odluci Ustavnog suda navodi se da odrednica "zajedničke" institucije nije u skladu sa Ustavom BiH.
"Zakonodavac je dodavanjem odrednice 'zajedničke' ispred izraza 'institucije' promijenio smisao Člana III/1. Ustava BiH koji propisuje postojanje isključivo institucija Bosne i Hercegovine", stoji u odluci Ustavnog suda BiH.
Dodaje se da je prilikom donošenja zakona postupljeno "suprotno načelu vladavine prava iz člana I/2. Ustava BiH zato što je osporenom odredbom Zakona izmijenio suštinu jasne ustavne odredbe iz Člana III Ustava BiH".
Denis Zvizdić, danas predsjedavajući državnog parlamenta, na društvenoj mreži Twitter nazvao je odluku Ustavnog suda BiH istorijskom.
"Danas je Ustavni sud BiH prihvatio moju apelaciju i proglasio sintagmu 'zajedničke institucije' neustavnom. Ovo je historijska odluka jer je Ustavni sud trajno potvrdio da BiH po svom karakteru nije državna zajednica, već država sa svojim suverenitetom i historijskim kontinuitetom", naveo je Zvizdić.
Početkom februara 1998. godine, tadašnji visoki predstavnik u BiH Carlos Westendorp donio je odluku o zastavi BiH, budući da se tadašnji izabrani zvaničnici nisu mogli dogovoriti o njenom izgledu.
Zastava Bosne i Hercegovine je plave boje. Desno od centra nalazi se trougao žute boje. Paralelno lijevoj strani trougla, od gornjeg ruba zastave do donjeg ruba, proteže se red bijelih petokrakih zvijezda. Zastava je pravougaonog oblika.
Tri ugla trougla simbolizuju geografski oblik zemlje i tri konstitutivna naroda BiH- Bošnjake, Srbe i Hrvate. Zvjezdice predstavljaju Evropu.
Do njenog nametanja, zvanična zastava Bosne i Hercegovine je bila bijela zastava sa ljiljanima.
Zakon o zastavi BiH donesen je 2001. godine u Parlamentu BiH.
Ovaj zakon, između ostalog propisuje, da se zastava, osim na institucijama BiH, ističe i na svim zgradama diplomatsko-konzularnih predstavništava BiH.
Sporne odredbe Zakona o državljanstvu nisu protivne Ustavu
Ustavni sud utvrdio je na sjednici u petak i da je Član 14. Zakona o državljanstvu BiH u saglasnosti sa državnim Ustavom.
Ocjenu sporne odrebe zatražio je polovinom prošle godine Denis Zvizdić, tada zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.
On je smatrao da Član 14. Zakona o državljanstvu BiH propisuje "vrlo otežan, ograničavajući i diskriminišući odnos" prema onima koji bi željeli da vrate matično državljanstvo".
Zvizdić je smatrao da se veliki broj bh. građana odrekao matičnog državljanstva, jer države čije su državljanstvo dobili nisu dozvoljavale dvojno državljanstvo.
U međuvremenu se situacija promijenila, jer dvojno državljanstvo dozvoljavaju Danska, Norveška, Češka, Luksemburg, a u toku je i zakonodavni proces u Njemačkoj koji bi to omogućio. Stoga je Zvizdić tražio olakšanje procedure za povrat BiH državljanstva onima koji to žele.
Izmjenama Zakona o državljanstvu BiH iz 2013. godine predviđa se da osobe koje žele da vrate državljanstvo BiH, to mogu uraditi ukoliko se prijave kao stranci u BiH i u njoj provedu jednu godinu. Pored toga, od njih se zahtijeva odricanje od stranog državljanstva.
Ustavni sud BiH, u svojoj odluci od petka, naveo je da "nije uočio da se zakonodavac, propisujući sporne uslove za vraćanje državljanstva BiH, kretao van polja slobodne procjene ili da je ograničio neko drugo pravo zainteresiranih lica".
"U ovoj odluci Ustavni sud je ukazao da svaka država ima pravo svojim ustavom i zakonima odrediti ko ima pravo na njeno državljanstvo. Država ima široko polje slobodne procjene prilikom propisivanja uvjeta za dobijanje državljanstva i međunarodno pravo je u tome ne ograničava", stoji u odluci Ustavnog suda BiH.
Prema podacima Ministarstva civilnih poslova, od 1. januara 1996. godine do 18. januara 2023. godine, bh. državljanstva se odreklo 96.876 građana ove zemlje.
Istovremeno, podaci državnog Ministarstva ukazuju na zanemariv broj onih koji su se odlučili na povrat bh. državljanstva. To je učinila 61 osoba.
Bosna i Hercegovina trenutno nema sporazum o dvojnom državljanstvu sa većinom država u svijetu, izuzev sa Srbijom, Hrvatskom i Švedskom.
