Zakonom protiv ugrađenih kvarova i ažuriranja koja skraćuju vijek uređaja
Istraživanje: Kada se uređaji najčešće kvare?
Prema istraživanju na 800 hrvatskih građana, njih devet od deset uvjereno je kako su kućni uređaji pred 20 godina trajali više nego ovi današnji, i da bi bio bio red da i ovi današnju dulje traju. Šest od deset ispitanika uvjereno je da se uređaji - od mobitela do perilice za rublje ili mikrovalne pećnice - proizvode sa ugrađenim kvarom da bi trajali kraće. Najbrže se kvare mobiteli, perilice za rublje, televizori, perilice za posuđe.
"Nadalje smo pitali građane kada se – po njihovom iskustvu - uređaji kvare? Pokazalo se da je najveći broj građana, njih čak 54 posto rekao – negdje dvije ili tri godine od početka korištenja, što se poklapa s istekom obveznog jamstva od dvije godine", kazala je Biljana Borzan na predstavljanju rezultata istraživanja u Zagrebu.
Isti su rezultati i za druge zemlje Europske unije dodala je.
Zakon predviđa i zabranu svih proizvoda koji imaju ugrađene kvarove.
"Dat ću vam primjer. Prije nekoliko godina bila je afera sa Nintendom Switch. Dokazalo se da ima ugrađeni kvar koji će preuranjeno pokvariti Nintendo i bio je zabranjen u dijelu država. Međutim, kako ne postoji takva vrsta zabrane za uređaje za koje se već dokazalo da imaju ugrađeni kvar na razini Europske unije, oni su se i dalje nastavili prodavati. Upravo je naš cilj – to zabraniti", najavila je Biljana Borzan.
Zakonom i protiv 'digitalnih' kvarova
Sljedeći je zahtjev u prijedlogu zakona da se zabrani i "digitalne" kvarove, odnosno vezanje sigurnosnih i funkcionalnih ažuriranja i zabrana svih ažuriranja koja imaju negativan utjecaj na rad uređaja.
"Vjerujem da ste svi imali više puta priliku dobiti informaciju da je potrebno ažuriranje mobitela. Vi biste to vrlo često kliknuli onako automatski. I što se događalo? Dokazalo se u slučaju Applea i Samsunga da je došlo do namjernih usporavanja uređaja i – samim time – poticanja kupca da prije vremena kupi novi uređaj. U Italiji i Francuskoj su bile milijunske kazne za ovakvu praksu, međutim oni su s tim nastavili i dalje, jer ne postoji ujednačena legislativa na europskom nivou", obrazlaže Biljana Borzan potrebu donošenja takvog zakona.
Ona traži da se ohrabri praksu popravljanja i servisiranja uređaja, jer se takvi servisi svugdje u Europskoj uniji postojano zatvaraju.
"Donošenjem ovakvog zakona uštedjet ćemo potrošačima novac, zaštitit ćemo okoliš koji se sada zagađuje sa velikom količinom glomaznog otpada, a jačanjem prakse popravka i prenamjene otvorit ćemo nova radna mjesta, što je izuzetno važno u vremenima krize. Čak se više radnih mjesta stvara kroz popravak i prenamjenu nego kroz recikliranje", zaključila je eurozastupnica.
Ona očekuje da će prijedlog novog zakona biti na odboru Europskog parlamenta izglasan u ožujku sljedeće godine, da će se prije ljeta o njemu glasati na plenarnoj sjednici, a da će do kraja godine sa Europskom komisijom i sa Europskim vijećem dogovoriti konačni oblik teksta zakonskog prijedloga.