Odgajateljice i odgajatelji u predškolskim ustanovama u Hrvatskoj izlaze na prosvjed protiv rada u nezakonitim i uvjetima nesigurnim za djecu, u kojim se o njima staraju čak i frizeri ili hotelijeri.
Ima gradova gdje na jednog odgajatelja u jaslicama umjesto osmero, dolazi 19 djece, vrtići i jaslice ponegdje su u premalim i potpuno neprikladnim prostorijama, a prema podacima sindikata oko 80 posto predškolskih ustanova krši Državni pedagoški standard.
Predškolski odgoj je na teretu proračuna gradova i općina, od kojih mnogi nemaju dovoljno novca, upozoravaju četiri sindikata i pet strukovnih udruga koje organiziraju prosvjed u Zagrebu 22. listopada. Traže da država hitno počne sudjelovati u troškovima za djecu u vrtićima, i da se počne provoditi Državni pedagoški standard.
Domino efekt
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj je na početku školske godine 2021/22 bilo 1.548 dječjih vrtića. Njih 1.155 su u vlasništvu gradova i općina, 332 su privatna, a njih 59 je u vlasništvu vjerskih zajednica. Ukupno 81,2 posto djece ide u vrtiće kojima su osnivači gradovi i općine.
U vrtićima i drugim oblicima predškolskog odgoja ukupno je 142.440 djece, a za njih se skrbi 14.505 odgajateljica i odgajatelja.
"Loša situacija u sustavu dovodi do domino efekta, jer aktualno manjka čak 5.000 odgajateljica i odgajatelja", upozorava u izjavi za Radio Slobodna Europa (RSE) predsjednica Sindikata radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju Hrvatske Iskra Vostrel Prpić.
Ljudi su, kaže ona, nezadovoljni, ne žele raditi u struci.
"Mladi stručnjaci odlaze jer više nismo atraktivno zanimanje. Na burzi rada nema slobodnih odgajatelja, a propisali smo si strategiju gdje je imperativ obuhvata djece 95 posto u predškolski odgoj i obrazovanje! Sada smo na oko 55 posto, s tim da je obuhvat u jaslicama puno manji", kaže predsjednica Sindikata.
I tu su velike razlike – u gradu Zagrebu je obuhvat preko 90 posto, dok ima ruralnih dijelova zemlje gdje gotovo da i nema djece u vrtiću, dodaje predsjednica predškolskog sindikata.
Jedini normativ je dijete
Iako Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju propisuje da trošak predškolskog obrazovanja u potpunosti pada na gradove i općine, u svibnju je zakon izmijenjen na način da država može intervenirati u njihovu fiskalnu održivost, ali se ne navodi s kojim postotkom.
Predškolski sindikat traži da država sudjeluje sa 20 do 40 posto u troškovima, a protivi se tome da kriterij bude indeks razvijenosti, već žele da to bude – broj djece u nekom gradu ili općini.
"Ako se primijeni indeks razvijenosti, gradovi neće dobiti ništa, jer je njihov indeks razvijenosti visok. A dobit će ruralni krajevi, gdje djece i nema. Što bismo onda riješili? Ništa!", komentira Iskra Vostrel Prpić.
"Izgradili smo zidove", naglašava, "u kojima će biti malo ili nimalo djece i nećemo moći platiti radnike u odnosu na onu plaću koju bi trebali imati prema zakonu".
"Znači, jedini normativ, jedina mjera da bi ovaj sustav uspio je – dijete. Znači, da dijete u Hrvatskoj svugdje vrijedi jednako", apelira Iskra Vostrel Prpić.
Frizeri, hotelijeri i drugi kao odgojitelji
Ako u vrtićima ne rade kvalificirani, rade drugi, tvrdi u izjavi za Radio Slobodna Europa predsjednica odgojiteljske udruge "Sidro" - odgojitelji u zaštiti prava djeteta u dječjem vrtiću Katarina Turković Gulin. Ona navodi kako Zakon o predškolskom odgoju dopušta da se – ako se na natječaj ne jave kvalificirane osobe, na posao prime one koje nisu kvalificirane.
"Posljedično mi imamo u praksi da kao odgojitelji rade kozmetičari, frizeri, ekonomisti, hotelijerski tehničari, IT operateri... To je nedopustivo, jer ti ljudi ne znaju i ne mogu provoditi odgojno-obrazovni rad. Evo konkretno – imamo u jednom mjestu u Dalmatinskoj zagori jedan vrtić sa četiri odgojne skupine. Ima zaposlenog jednog odgojitelja, a ostalih sedam osoba koje rade nemaju pedagoško obrazovanje", kaže voditeljica "Sidra", i sama odgajateljica u vrtiću.
Organizatori posvjeda ne dovode u pitanje dobru volju gradova i općina da otvore kvalitetne vrtiće u primjerenim prostorima i sa dovoljno dobro plaćenih odgajatelja, ali mnoge od njih jednostavno nemaju novaca, pa se štedi i na ljudima, i na prostoru.
"Po djetetu u jaslicama treba biti pet kvadratnih metara prostora, u starosnoj grupi od 13 do 18 mjeseci starosti ih može biti do osam, i treba biti više odgajatelja", citira voditeljica "Sidra" Državni pedagoški standard.
A što ako je odgojitelj jedan, a djece 20, i svako od njih bar jednom treba odnijeti u drugu sobu na previjanje?
"Dotle je onih 19 u drugoj sobi bez nadzora. I onda se molite da se dijete nije popelo na ladicu, da se nije popelo na policu, da se nije dogodilo da netko prevrne ormar na sebe i takve stvari. Ne možete biti na dva mjesta u isto vrijeme", kaže Katarina Turković Gulin.
"Naši poslodavci i osnivači to znaju, naš ministar to zna već dvije godine. Međutim – to je apsolutno ignoriranje te strašne činjenice da mi svakodnevno ugrožavamo sigurnost, zdravlje, pa i život djece! I nitko nas ne čuje, nikoga to nije briga. To je apsolutno prestrašno", naglašava ova odgojiteljica.
Predsjednica Sindikata obrazovanja, medija i kulture Božica Žilić kaže kako je država donijela zakone o predškolskom obrazovanju, ali ignorira činjenicu da ih gradovi i općine ne poštuju, i nije postavila bar neku donju granicu ispod koje se u standardima ne može ići.
"Pisali smo i otvoreno pismo ministru znanosti i obrazovanja Radovanu Fuchsu u kojem navodimo da se se stvari mora početi momentalno rješavati", podsjeća ona za RSE.
"A reakcija ministra je bila samo preko medija, jer Ministarstvo samo tako s nama komunicira, da je otvoreno pismo upućeno na krivu adresu. Mi iz toga možemo iščitati da Ministarstvo ima sliku o ranom i predškolskom odgoju u ružičastim bojama, a mi je vidimo u sivom s velikim crnim mrljama, i hiljadu stvari koje se nisu riješile, a trebale su", ogorčena je Božica Žilić.
Fuchs ih je uputio da se obrate gradovima i općinama koje su osnivači predškolskih ustanova, dakle da – umjesto da razgovaraju jednim sugovornikom kojem je skrb za rani i predškolski odgoj u opisu posla – svoje probleme riješe u razgovoru sa ukupno 427 općina i 127 gradova koliko ih ima u Hrvatskoj, i koji su osnivači tih ustanova.
Podrška čak i izvan Hrvatske
Prosvjed u subotu, 22. listopada 2022. s početkom u 12 sati i 5 minuta na Trgu bana Jelačića u Zagrebu, organiziraju Sindikat obrazovanja, medija i kulture, Sindikat radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju Hrvatske, Sindikat odgoja i obrazovanja udruge, udruga odgojitelja "Terina" iz Vukovara, udruga odgojitelja "Krijesnica" iz Čakovca, te udruga "Sidro - odgojitelji u zaštiti prava djeteta u dječjem vrtiću".
U partnerstvu su još i Sindikat Istre, Kvarnera i Dalmacije, udruga odgojitelja "Verižice" iz Dubrovnika te Udruga odgojitelja vrtića grada Zagreba.
Podršku zahtjevima odgojitelja i prosvjedu dale su već brojne organizacije i udruge, među kojima su Sindikat hrvatskih učitelja, Savez samostalnih sindikata Hrvatske, sve sekcije stručnih suradnika u dječjim vrtićima u Hrvatskoj pa čak i neki sindikati izvan Hrvatske, poput Sindikata Univerziteta Crne Gore.
Ovisno o ekonomskoj moći pojedinog grada ili općine, trošak vrtića po djetetu kreće se po podacima udruge "Sidro" od 900 do 5.000 kuna (120 do 650 eura) mjesečno.
Roditelji u nekim gradovima i općinama ne plaćaju boravak djece u vrtiću, a ima gradova i općina u kojima se trošak za roditelje penje i do 2.000 kuna (260 eura) po djetetu, dok je prosjek negdje između 600 i 1.500 kuna (80 do 200 eura).
Odgojitelji sa petogodišnjim akademskim obrazovanjem – ovisno od ekonomskoj moći grada ili općine – prema istom izvoru za isti posao dobivaju od 3.900 do 8.000 kuna mjesečno (520 do 1060 eura).
