Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine (BiH) donijela je na hitnoj sjednici u utorak, 11. oktobra, naredbu o ponovnom prebrojavanju glasačkih listića na 45 redovnih biračkih mjesta širom BiH.
Ponovno "kontrolno" brojanje u Glavnom centru za brojanje u Sarajevu izvršit će se na 11 biračkih mjesta za Parlamentarnu skupštinu BiH, 14 biračkih mjesta za Parlament entiteta Federacije BiH, tri za Narodnu skupštinu entiteta Republike Srpske te 17 za skupštine deset kantona u Federaciji BiH.
Radi se, pored ostalog, o biračkim mjestima na kojima su, prema zvanično unesenim podacima u sistem CIK-a BiH, pojedini kandidati dobili više glasova nego politička stranka iz koje dolazi što je, kako je obrazložio CIK BiH - nemoguće.
Odluka je jednoglasno usvojena glasovima svih članova CIK-a BiH. Kandidati političkih subjekata, akreditirani promatrači za biračka mjesta za koja će se vršiti ponovno kontrolno brojanje kao i akreditirani promatrači iz Glavnog centra mogu biti prisutni tokom brojanja.
Mogućnost dana OHR-ovim izmjenama Izbornog zakona
Suad Arnautović, predsjednik CIK-a BiH, obrazložio je da je član 6, tačka 7. Izbornog zakona BiH promijenjen izmjenama koje je nametnuo visoki predstavnik međunarodne zajednice (OHR) u BiH Christian Schmidt 27. jula ove godine.
“Kad odlučuje po službenoj dužnosti ili po prigovorima i žalbama, CIK BiH ima ovlaštenja da naredi centrima za brojanje ili biračkom odboru da preduzmu mjere kojim će se otkloniti utvrđene nepravilnosti. CIK je ovlašten i da izrekne novčane sankcije do 30.000 maraka, ukloni ime kandidata ako je odgovoran za povredu, poništi listu političkog subjekta i tako dalje. Svima je jasno da imamo ovlaštenja za sve postupke”, naglasio je Arnautović.
Dodao je da su novu naredbu, kao i jučerašnju o ponovnom kontrolnom brojanju svih glasačkih listića u dijelu izbora za predsjednika i potpredsjednika entiteta Republika Srpska, donijeli u skladu s tim izmjenama.
Irena Hadžiabdić, članica CIK-a BiH, kazala je da su o odluci raspravljali i dan ranije, kad je CIK BiH donio odluku da se ponovno prebroje glasovi za predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske.
“Imamo ogromno nerazumijevanje na terenu i ovih dana čujem da se radi o historijskom presedanu. Slabo se prate izmjene Izbornog zakona BiH. Visoki predstavnik nam je dao mogućnost da možemo po službenoj dužnosti narediti centrima za brojanje, pa i Glavnog centru, da preduzmu mjere kojima se otklanjaju utvrđene nepravilnosti”, naglasila je Hadžiabdić.
Pojasnila je da u ovom momentu, nadgledajući zakonitost rada općinskih izbornih komisija, kada one taj posao ne urade na zadovoljavajući način, CIK BiH ne može utvrditi tačne rezultate.
“Mi moramo ovjeriti da su izbori provedeni u skladu sa zakonom. Mi smo dužni da to uradimo. Na više biračkih mjesta imamo matematičke nelogičnosti. Samo uvidom u obrasce sumnjamo na najmanje tri kršenja zakona. Druga mogućnost je da poništimo izbore. Možda je sve u redu. Možda birački odbor nije dobro brojao, pa kad se opet prebroji štimat će rezultat. Kad sve provjerimo u Glavnom centru za brojanje, možemo ići na utvrđivanje rezultata”, obrazložila je Hadžiabdić.
Dodala je da će nakon utvrđivanja rezultata moći se ponovno podnijeti žalbe i tražiti eventualno novo brojanje.
“Sve ukazuje na prevare. Prvi put tokom jednih izbora uzimamo u obzir i neiskorištene glasačke listiće”, kazala je Hadžiabdić.
Hadžiabdić je rekla da su imali skoro 100 predmeta preuranjene izborne kampanje, 34 slučaja fiktivnog predstavljanja u biračkim odborima, da su imali oko 80 predmeta kršenja izborne šutnje i govora mržnje.
“Na dan izbora stiglo je 138 prigovora koji su upućeni općinskim izbornim komisijama. U 60 općina na 500 biračkih mjesta je odobreno ponovno brojanje. Taj broj se u par dana popeo na 90 općina i više od hiljadu biračkih mjesta”, kazala je Hadžiabdić.
Željko Bakalar, član CIK-a BiH, kazao je da CIK BiH, kad odlučuje po službenoj dužnosti, ima pravo da naredi Glavnom centru za brojanje da izvrši kontrolno brojanje.
“Postupamo radi čistoće izbornog procesa. Najčistija stvar je da se utvrde rezultati. Da nema više tereta na CIK-u BiH. Stigmu koju nosimo s izbora u Mostaru zbog neotvaranja vreća nosimo i danas”, kazao je Bakalar.
Bjelica-Prutina, članica CIK-a BiH, kazala je da je prekršen Izborni zakon BiH koji govori o objedinjavanju rezultata.
“CIK BiH ovu odluku donosi po službenoj dužnosti. O ponovnom brojanju ćemo govoriti nakon što utvrdimo rezultate”, kazala je Bjelica-Prutina.
Vlado Rogić, član CIK-a BiH, kazao je da će glasovati o novoj naredbi, ali ne i o naredbi o ponovnom brojanju glasova za predsjednika i potpredsjednike entiteta Republika Srpska.
“Ne mogu podržati ispravku jučerašnje naredbe jer smo naređujući, a da nismo razmotrili sve prigovore i žalbe i sve podneske, donijeli naredbu o novom prebrojavanju koje je izričito propisano Izbornim zakonom”, kazao je Rogić.
Kontrolno brojanje za predsjednika RS
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine naredila je u ponedjeljak, 10. oktobra da se u Glavnom centru za brojanje u Sarajevu otvore vreće i ponovno prebroje svi glasački listići na svim redovnim biračkim mjestima u Republici Srpskoj za nivo predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske.
Ambasade Sjedinjenih Američkih Država i Ujedinjene Kraljevine, Delegacija Evropske unije i Misija Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE) u Bosni i Hercegovini (BiH) pozdravile su naredbu.
U izbornoj noći su prvo opozicija, a potom vladajući u Republici Srpskoj proglasili pobjedu u utrci za predsjednika tog entiteta.
Prema posljednjim nepotpunim, zvaničnim rezultatima koje je objavio CIK BiH, kandidat i lider vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik je dobio 291.915 glasova.
On se, kao i drugi predstavnici te stranke, usprotivio novom brojanju glasova i tvrdi da se nisu ispunili zakonski uvjeti za to. Njegova protukandidatkinja Jelena Trivić, koju su podržali njena opozicijska Partija demokratskog progresa, Srpska demokratska stranka i Lista za pravdu i red Nebojše Vukanovića, osvojila je 262.969 glasova.
Predstavnici tih stranaka pozdravili su odluku CIK-a BiH. Oni su 5. oktobra CIK-u BiH predali zahtjev za ponovno brojanje glasova u ovom entitetu, a nakon toga dva puta protestirali u Banja Luci.
U BiH je do sad zabilježeno oko 420.000 nevažećih glasačkih listića za izbore na svim nivoima - Predsjedništvo BiH, entitetske skupštine, predsjednika i potpredsjednike entiteta Republike Srpske te skupštine deset kantona u drugom entitetu, Federaciji BiH.
