Opozicija u Hrvatskoj je na sjednici Antikorupcijskog vijeća optužila premijera Andreja Plenkovića da je osobno odgovoran za zatvaranje rafinerije nafte u Sisku 2019. godine i odluku o transportu sirove nafte iz Hrvatske u mađarske rafinerije.
Plenković, bivši ministar energetike Tomislav Ćorić i jedna djelatnica Plenkovićevog kabineta nisu se odazvali pozivu za davanje iskaza.
Na sjednici Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe strategije suzbijanja korupcije, odnosno Antikorupcijskog vijeća, a povodom nedavne pljačke plina u hrvatskoj naftnoj kompaniji INA, bivši direktor Jadranskog naftovoda (JANAF) Dragan Kovačević, koji se odazvao pozivu, a koji čeka suđenje za tešku korupciju i primanje mita, prozvao je Plenkovića da je na sastanku 2018. godine sugerirao da se potpiše odluku da se skladišta nafte u Sisku povežu sa Jadranskim naftovodom, kako bi nafta mogla stići do rafinerija u susjednoj Mađarskoj.
To je, tvrdi Kovačević, značilo zatvaranje rafinerije nafte u Susku, što je protivno energetskim i strateškim interesima Hrvatske.
"Nije dobro da vi izvezete blizu milijun tona svog resursa, i to dosta jeftino, idete s njima u neku drugu državu i otuda vraćate naftne derivate četiri ili pet puta skuplje. Ja sam tada decidirano rekao da taj memorandum u takvom obliku jednostavno ne želim potpisati. Premijer Planković je tada rekao ministru energetike Ćoriću da se s tim memorandumom ide", prisjeća se Kovačević u iskazu pred Vijećem.
Za oporbu je Plenkovićeva odgovornost neupitna.
"Iz ovog što ste vi rekli potpuno je jasno da je Plenkovićevom naredbom zatvorena sisačka rafinerija", kazao je član Antikorupcijskog vijeća, Željko Jovanović iz Socijaldemokratske partije Hrvatske (SDP).
Iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) odgovaraju da su odluke o sisačkoj rafineriji i transportu nafte donosile INA i njen suvlasnik, mađarska naftna kompanija MOL, a optužbe oporbe i Kovačevića odbijaju kao neutemeljene konstrukcije.
"Ovdje se koristi Dragan Kovačević koji kao optuženik Ureda za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK) pokušava pronaći neku slamku spasa, očito da se izvuče iz svojih sudskih postupaka, a u tome mu u ovom trenutku pomaže oporba. Ovako inscenirana mala i tužna predstava je pravo ogledalo današnje oporbe", poručio je potpredsjednik Antikorupcijskog vijeća, Damir Habijan iz HDZ-a.
Obraćanje Ustavnom sudu
Saborski Odbor za Ustav zaključio je na sjednici 5. listopada da Antikorupcijsko vijeće nema ovlasti obavljati javna saslušanja, iako se to ranije radilo.
Lijeva opozicija tvrdi da je to onemogućavanje rada Vijeća u borbi protiv korupcije i zbog toga se obratila Ustavnom sudu.
"Ovdje se radi o pitanju – tko bi sve mogao doći na Antikorupcijsko vijeće i čijeg se dolaska na Antikorupcijsko vijeće HDZ i njegovi 'žetončići' boje", javno se zapitao predsjednik SDP-a Hrvatske Peđa Grbin.
Oko milijardu kuna opljačkano
Povod za raspravu na Antikorupcijskom vijeću je pljačka prirodnog plina iz INA-e, koju je uz nekoliko pomagača izvan INA-e obavljao šef jednog sektora u kompaniji Josip Škugor.
Procjenjuje se da je opljačkano oko milijardu kuna (nešto više od 133 milijuna eura), ali je pola tog iznosa nađeno na računu Škugorovog oca, inače umirovljenika, i do završetka sudskog postupka prebačeno u državni proračun.
Dok opozicija tvrdi da je za pljačku odgovorna hrvatska Vlada kao suvlasnik INA-e, iz Vlade i iz mađarskog MOL-a, koji je drugi suvlasnik, kažu kako je za pljačku odgovorna tadašnja Uprava INA-e, koja je u međuvremenu razriješena.
Rafinerija u Sisku zatvorena je 2019. godine, najveći dio radnika je završio na burzi, a još se nije niti započelo sa izgradnjom tada najavljenog alternativnog projekta – biorafinerije.
