Ove su jeseni najtraženija zanimanja u Hrvatskoj prodavač, konobar, skladištar i knjigovođa, te učitelj. I dok se situaciju za prva četiri navedena zanimanja može objasniti stanjem ponude i potražnje na tržištu rada, kod učitelja je stvar mnogo kompleksnija – od niske plaće do uvjeta rada.
Prema mjesečnom indeksu online oglasa slobodnih radnih mjesta (Online vacancy Index, OVI) razvijenom na zagrebačkom Ekonomskom institutu u suradnji s portalom MojPosao.net, u Hrvatskoj i dalje raste potražnja za radnom snagom.
Sasvim u skladu s kretanjima na tržištu rada unazad godinu i pol dana, OVI indeks ukazuje kako je i u rujnu ove godine potražnja za radom bila snažnija nego 2021 ili predpandemijske 2019. godine.
"U usporedbi s rujnom 2021. godine te rujnom pretpandemijske 2019. godine, ovogodišnji rujanski OVI pokazuje za 13,7 i 26,6 posto snažniju potražnju za radom. Slično se može zaključiti i iz kvartalnih podataka: u trećem kvartalu 2022. godine tražilo se 9,9 i 31,2 posto više radnika no u trećem kvartalu 2021. i 2019. godine", navodi Institut u svom istraživanju.
Najtraženija zanimanja u rujnu ove godine bila su prodavač, konobar, skladištar, knjigovođa i učitelj. O ove prve četiri kategorije koje spadaju u "realni sektor" za Radio Slobodna Europa (RSE)Alen Mrvac s portala MojPosao.net, koji je najkorištenija online tražilica za posao u Hrvatskoj, kaže:
"To su iz godine u godinu ona zanimanja za koja se najčešće traže radnici. Definitivno – ugostiteljstvo, turizam i prodaja su one kategorije gdje imamo najviše oglasa, i tako već iz godine u godinu", kaže naš sugovornik.
Ponudu ovih zanimanja na tržištu rada određuje odljev radno sposobnog stanovništva od ulaska Hrvatske u Europsku uniju i liberalizacije zapošljavanja radne snage iz Hrvatske u većini država članica, kao i plaće koje se u Hrvatskoj nude.
'Tisuću i jedan problem' učitelja
I dok se situaciju za prva četiri navedena zanimanja može objasniti stanjem ponude i potražnje na tržištu rada, velika potražnja za učiteljima, odnosno njihova nestašica rezultat je "tisuću i jednog problema" koji opterećuju tu struku, kaže za RSE glavna tajnica Sindikata hrvatskih učitelja Ana Tuškan.
"Nedovoljno se cijeni njihov rad. Apsolutno vam se svatko može miješati u posao. Recimo, nitko se ne miješa u posao automehaničaru, liječniku ili zubaru, ali mnogi se osjećaju pozvanima miješati u rad učitelju. Ima nasilja, ima vrijeđanja, ima nejasnih uputa i podrške od strane nadležnog Ministarstva. Nameće im se suvišne administrativne obaveze, pa oni uz poučavanje imaju dodatnih milijardu i jedan posao koji zapravo ne bi trebao biti njihovo opterećenje", opisuje Ana Tuškan položaj učitelja.
Naravno, tu je i problem niskih plaća, ma koliko aktualna Vlada Andreja Plenkovića tvrdi da nikada plaće u prosvjeti nisu rasle koliko u mandatu ove Vlade.
"Da, mi smo rast plaća izborili štrajkom, ali se zaboravlja da to nije bio stvarni porast plaća, nego da je to bilo rješavanje zaostataka! A sada opet imamo zaostajanje plaća u prosvjeti za porastom troškova života zbog inflacije i zbog toga što im je ranije puno oduzeto", podsjeća naša sugovornica.
Različiti načini potrage za radnicima
"Istraživanje poput ovog je vrlo relevantno, iako nije sveobuhvatno, jer se radnike traži na razne načine", kaže za RSE istraživač s Ekonomskog instituta Zagreb Ivan Žilić.
"Različiti tipovi kadrova traže se na različite načine. Primjerice, ako tražite IT stručnjaka, s obzirom na to kakvo je sada stanje na tržištu rada, teško ćete ga dobiti preko oglasa za posao, nego to ide direktnije – preko preporuke ili preko nekih specijaliziranih grupa gdje se traže takvi kadrovi. Primjećujemo da na ovom portalu dominiraju sezonalni poslovi i – posljedično – vidimo da ima dosta uslužnih zanimanja koja se traže preko tog portala", kaže Žilić.
Po njegovoj ocjeni, ovo je istraživanje vrlo korisno.
"Prateći kroz vrijeme, možemo dobro vidjeti puls tržišta rada. Primjerice, kada je krenula korona, mogli smo vrlo brzo, prije službenih statistika vidjeti koliko je pao broj oglasa za posao, tako da nam taj OVI indeks koji kreiramo, iako nije sveobuhvatan, kroz usporedbu kroz vrijeme daje vrijedne i zanimljive informacije", ocjenjuje Živić.
Istraživanje pokazuje i da je 48,5 posto oglasa za posao nudilo ugovor na određeno, a 42 posto ugovor na neodređeno, što je mali pomak nabolje, jer je Hrvatska na lošem glasu zbog velikog broja ugovora o radu na određeno vrijeme.
Također, primjećuje se i rast oglasa za posao koji spominju mogućnost rada od kuće, s 1,7 posto u rujnu 2021. godine na 2,5 posto u rujnu ove godine. Sličan trend rasta vidljiv je i s oglasima za poslove usmjerene na umirovljenike, kojih je u rujnu ove godine bilo 3 posto, a u rujnu prošle godine 2,5 posto.
