Bugarska 'prijestolnica grafita'
Ovakav tip kreativnosti na ulicama Starog Železara pojavio se 2015. godine.
Svakog ljeta poljsko-bugarski par, Kataržina i Vencislav Piriankov, napuštaju Poznan u Poljskoj, u kojem predaju umjetnost, i putuju na imanje Vencislavove bake i djeda u Staro Železare s nekolicinom svojih učenika.
Učenici slikaju svaki dan ujutro i navečer tijekom nekoliko tjedana u srpnju i kolovozu.
Kataržina kaže da je umjetnički projekt na otvorenom "pokušaj oživljavanja sela".
Nakon sloma komunizma u Bugarskoj, većina stanovnika napustila je Staro Železare i otišla u bugarske gradove ili u inozemstvo.
Vencislav ističe da se koncepti za umjetnost, koji će biti oslikani na seoskim zidovima, smišljaju "nekom vrstom mozganja, posebno navečer kad se malo popije".
Mještani sela isprva su bili skeptični prema projektu oslikavanja na otvorenom. "Zanimljivo je", kaže Kataržina. "Ovdje je romsko društvo u početku bilo otvorenije prema ovome."
Nakon što se počelo šuškati o neobičnim ukrasima, što je zaintrigiralo turiste, i Bugari su postupno prigrlili ideju.
"Sada mještani čekaju na red kako bi im zidovi kuće bili oslikani", kaže Kataržina.
Mnoge slike inspirirane su lokalnim, ali i stranim likovima.
Ana Kosik bila je jedna od studentica umjetnosti koja je nacrtala mural iznad. Njezin rad odnosi se na trenutačni rat u Ukrajini.
Kaže da se "zaljubila u Bugarsku" zbog ljubaznosti seljana. Nada se da će se sljedećeg ljeta vratiti u Staro Železare kako bi nastavila rad na umjetničkom projektu.
Međutim, nisu svi seljani ljubitelji umjetnosti. Neka su djela u tišini prefarbana, a slike određenih političkih ličnosti, poput bivše njemačke kancelarke Angele Merkel, sastrugane su sa zidova.
Vlasnik gore prikazane kuće tražio je portret Josifa Staljina, koji je u međuvremenu unakažen crvenom bojom. Seljanin je prikazan na kozi okrenutoj prema bivšem sovjetskom vladaru.
Prema riječima Kataržine, umjetnički projekt se širi i jedinstven je u svijetu.
Selo je sada uvršteno u turističke izlete. Putnici najčešće dolaze tijekom ljeta.
Sa stotinama zidova koje tek treba ocrtati, Kataržina kaže da projekt nema konačni cilj.
"Ne vidimo kraj priče. Riječ je o procesu, novim idejama", ističe ona.