Spoljnopolitički odbor Evropskog parlamenta (EP) izrazio je zabrinutost zbog izostanka napretka u reformi pravosuđa i raširenosti korupcije u Crnoj Gori tokom 2021. godine, piše u izvještaju Tonina Picule izvjestioca za Crnu Goru, koji je pred odborom usvojen u četvrtak 12. maja.
Istovremeno je pozdravljen određeni napredak Crne Gore u borbi protiv organizovanog kriminala i u međunarodnoj policijskoj saradnji.
Pozdravljene su i odluke Crne Gore na spoljnopolitičkom planu.
"I još važnije potpuno usklađivanje Crne Gore sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom Evropske unije (EU), između ostalih i sankcijama EU-a Rusiji, kao i aktivno učešće Crne Gore u misijama i operacijama u okviru zajedničke bezbjednosne i odbrambene politike EU", piše u izvještaju.
Picula je parlamentarcima u Briselu ponovio da ne smije zanemariti činjenica da je Crna Gora predvodnik politike proširenja u praksi i ponovio naveo kontinuiranu podršku evropskoj integraciji Crne Gore.
"U isto vrijeme treba naglasiti da od prošlog godišnjeg izvještaja Crna Gora gotovo nije napredovala na svom eurointegracijskom putu. Nažalost, nijedno poglavlje nije zatvoreno od 2017.", istakao je Picula u drugom izvještaju o napretku Crne Gore u evropskim integracijama.
U izvještaju je naglašena zabrinutost i zbog stalnih političkih napetosti unutar izvršne i zakonodavne vlasti, problema koji su naročito bili izraženi u vrijeme Vlade premijera Zdravka Krivokapića.
U Piculinom izvještaju je izražena nada da se nova Vlada predsjednika Dritana Abazovića neće suočavati s problemima kao bivša, koja nije imala kontinuiranu podršku u Skupštini. Manjinska Vlada Dritana Abazovića izabrana je 28. aprila u Skupštini čime je okončan tromjesečni tehnički mandat Vlade premijera Krivokapića, kojoj je 4. februara izglasano nepovjerenje.
Abazovićevu Vladu čine njegov Građanski pokret URA, prosrpska Socijalistička narodna partija, Socijaldemokratska partija i nacionalne stranake Albanaca, Bošnjaka i Hrvata. Parlamentarnu većinu Vladi obezbjeđuje Demokratska partija socijalista predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, koja ne učestvuje u Vladi.
U izvještaju se konstatuje zabrinutost zbog ograničenog napretka u slobodi medija, borbi protiv dezinformacija, govora mržnje, uznemiravanja na internetu, politički pristranog izvještavanja te stranog uticaja u crnogorskim medijima.
Na kraju, u izvještaju se poziva na "konstruktivan i uključiv politički dijalog uz predanost svih parlamentarnih stranaka kako bi se postigao napredak u ključnim reformama povezanima s EU-om te kako bi se umjesto bojkota državnih institucija ojačalo njihovo funkcioniranje" .
Izvještaj je Odbor za spoljne poslove EP usvojio sa 64 glasa za, 7 protiv i 4 uzdržana.
