Europski sud pravde prebacio je odluku o obeštećenje korisnika kredita u francima koji su konvertirani u eure na nacionalna zakonodavstva, tako u udruzi oštećenih "Franak" tumače najnoviju presudu tog europskog suda.
Oni posebno prozivaju aktualnu Vladu koja je svojim očitovanjem sudu u ožujku stala na stranu banaka i kazala kako su se oštećenici, njih čak 55.000, odrekli obeštećenja.
"Odlukom od 5. svibnja da ne može odlučivati o nečemu što se dešavalo prije 1. srpnja 2013. godine, kada je Hrvatska ušla u Europsku uniju, Europski sud pravde je de fakto oprao ruke od 'slučaja franak' u Republici Hrvatskoj", kazao je predsjednik udruge oštećenih nepoštenom praksom komercijalnih banaka oko kredita sa valutnom klauzulom u švicarskim francima Goran Aleksić.
"To znači da je loptica prebačena na Vrhovni sud Hrvatske i da on mora odlučiti o pravima na obeštećenje svih potrošača koji su konvertirali kredite u 'švicarcima' u kredite u eurima. Njih ima 55.000, o od tog broja njih 20.000 je već diglo svoje tužbe i većina njih je u prekidu postupka do ove odluke suda EU@, pojasnio je Aleksić.
Rizik zastare
U udruzi "Franak" očekuju da to bude do ljeta riješeno, jer rok zastare naplate obeštećenja nastupa 13. lipnja sljedeće godine.
"Svi potrošači koji su konvertirali kredite moraju tužiti banke, ali i onih 70.000 korisnika kredita u švicarskim francima koji ih nisu konvertirali imaju pravo na tužbe bez ikakve ograde i oni mogu i trebaju tužiti i dobit će 100 posto svoj novac", uvjeren je Aleksić.
On je kazao kako je Vlada Andreja Plenkovića koja se u ožujku očitovala Europskom sudu pravde oko ovog slučaja "besramno i nečasno lagala" da su se potrošači unaprijed odrekli prava na obeštećenje, stavljajući se tako na stranu komercijalnih banaka protiv vlastitih građana.
"Za lažno svjedočenje se kazneno odgovara. Ja ću kasnije razgovarati sa odvjetnikom – može li se kazneno prijaviti Vladu Republike Hrvastke zbog ovakvog lažnog svjedočenja na Sudu EU? Lažno svjedočenje je kazneno djelo, a Vlada Republike Hrvatske lažno je svjedočila", tvrdi Aleksić.
Što stoji u presudi?
Radi se o presudi Europskog suda pravde povodom tužbe Ane Herman protiv jedne od komercijalnih banaka na hrvatskom sudu, gdje je sutkinja Jasenka Jurić Šojat 2020. godine od Europskog suda pravde zatražila prethodno mišljenje.
Novinarima je podijeljen i grafikon na kojem je prikazan njen slučaj - milijun i 350 tisuća kuna (180.000 eura) u vrijeme dizanja kredita u listopadu 2007, nepostojeći dug od preko milijun i 700 tisuća kuna (225.000 eura) u siječnju 2016. u vrijeme konvezije kada je nakon punih 8 godina otplate kredita ona bila dužna 27 posto više nego što je uopće dobila novca.
Na temelju Zakona o konverziji njen dug smanjen na nešto manje od milijun i 150 tisuća kuna (155.000 eura), ali kada bi se oduzelo iznos nastao primjenom odredbi koje je kasnije kolektivnom presudom domaći sud proglasio ništavnima, kao i preplaćeni iznos i zatezne kamate, njezina bi glavnica na dan konverzije iznosila 642.000 kuna (85.600 eura).
"Dakle ovaj prvi iznos – to je ono što smo digli, potpisali i znali što potpisujemo. Ovaj zadnji iznos je ono što smo mi bili spremni. Ali mi nismo potpisali ovo što je između toga i to mi zapravo opovrgavamo. A na to je utjecala činjenica da su banke nezakonito poslovale", pojasnila je grafikone korisnica kredita Anita Perkov Kalebota iz Splita.
Gdje će korisnici iz BiH, Srbije i Crne Gore tražiti pomoć?
Što se tiče korisnika kredita s valutnom klauzulom u švicarskim francima u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori, ova presuda i za njih znači da će o njihovim sudbinama udlučivati ne Europski sud pravde već nacionalna zakonodavstva, uzimajući u obzir onoliko europskog prava koliko se u konkretnoj državi primjenjuje.
Hrvatska udruga banaka (HUB) priopćila je kako je ova odluka Suda Europske unije potvrdila stajalište HUB-a da je u Hrvatskoj "slučaj Franak" specifičan u odnosu na druge države EU-a, s obzirom da je u Hrvatskoj konverzija provedena zakonskim rješenjem koje je bilo obvezujuće za banke, a dobrovoljno za potrošače.
Zašto je Udruga banaka zadovoljna?
HUB navodi zaključak suda prema kojemu se Direktiva 93/13 o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima ne primjenjuje na ugovorne odredbe koje su odraz prisilnih normi nacionalnog zakonodavstva, odnosno, u hrvatskim okolnostima, na odredbe sporazuma o konverziji sklopljenih u skladu s pravilima Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju iz 2015. godine.
"Naime, podrazumijeva se da je nacionalni zakonodavac svojom intervencijom uspostavio ravnotežu između svih prava i obveza ugovornih strana, te je takva odluka u skladu s već postojećom sudskom praksom (odluka Europskog suda C-81/19)", ističu iz HUB-a, podsjetivši da je 94 posto korisnika CHF kredita dobrovoljno konvertiralo svoje obveze.
Iz HUB-a navode i da su navedenim zakonskim rješenjem banke u cijelosti snosile trošak konverzije, u ukupnom iznosu od 7,5 milijarda kuna (milijardu eura) čime je, ističe se, ostvaren jednakopravni položaj dužnika tako da se položaj korisnika CHF kredita izjednačio s položajem u kojem bi bili da su koristili kredit u eurima.
"Imajući u vidu prethodno navedeno, bilo kakvo dodatno obeštećenje jedne kategorije dužnika bilo bi diskriminatorno i narušilo bi zakonom uspostavljenu postojeću ravnotežu", smatraju u HUB-u.
O ovoj presudi se vrlo načelno oglasio i Vrhovni sud Hrvatske.
"Vrhovni sud Republike Hrvatske je svjestan situacije, te u okviru svoje nadležnosti radi na ovoj vrsti predmeta", priopćio je Vrhovni sud.
Kako se stiglo dovde?
Početkom dvijetisućitih su komercijalne banke u više europskih država, većinom tranzicijskih, plasirale građanima kredite s deviznom klauzulom u švicarskim francima, čija je vrijednost naglo porasla, što je dovodilo do povećanja mase kredita, kamata i iznosa pojedinačne rate.
Korisnici takvih kredita zapadali su zbog toga u velike financijske problem, gubili imovinu, a bilo je i slučajeva samoubojstava.
U Hrvatskoj ih je bilo ukupno 125.000, od kojih je 55.000 kredite sa valutnom klauzulom u švicarskim francima konvertiralo 2016. godine u kredite s valutnom klauzulom u eurima.
Kada su krediti sa valutnom klauzulom u "švicarcima" zbog rasta tečaja počeli masovno upropaštavati građane, nevladina udruga "Potrošač" iza koje je stajala udruga "Franak" tužila je osam komercijalnih banaka trgovačkom sudu. Tražili su da se ugovorna obaveza o valutnoj klauzuli u "švicarcima" i promjenjivoj kamatnoj stopi proglasi ništetnom.
Sudac Visokog trgovačkog suda Radovan Dobronić, koji je nedavno izabran za predsjednika Vrhovnog suda Hrvatske, je 2013. godine presudio u korist potrošača – korisnika kredita.
Komercijalne banke su se žalile i Vrhovni sud je presudio u korist banaka, a protiv potrošača. Ali, na kraju je Ustavni sud Hrvatske 2021. godine presudio u korist potrošača – korisnika kredita, koji temeljem ove kolektivne presude individualno tuže pojedine komercijalne banke koje su im plasirale "toksične kredite", sa valutnom klauzulom u švicarskim francima za povrat preplaćenih sredstava.
