Ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić prvu diplomatsku aktivnost, nakon stupanja na dužnost 28. aprila, počeo je posjetom ukrajinskoj Ambasadi čime je, kako kaže, želio da pošalje jasnu podršku Crne Gore Ukrajini.
"Crna Gora čvrsto stoji uz Ukrajinu i podržava je u borbi protiv agresije. Ovo je odbrana evroatlantskih vrijednosti koje Ukrajina brani za sve nas", rekao je Ranko Krivokapić nakon sastanka sa otpravnicom poslova ukrajinske Ambasade, Natalijom Fialkom.
Krivokapić je najavio veću pomoć Ukrajini, najavljujući dosljednu primjenu svih šest paketa sankcija koje je Evropska unija(EU) uvela Rusiji.
Prethodna Vlada, na čelu sa Zdravkom Krivokapićem, bila je podijeljena po pitanju ruske agresije na Rusiju. Usvajanje sankcija i njihova primjena dugo je odlagana.
Crna Gora je krajem aprila dobila novu, manjinsku Vladu, na čelu sa Dritanom Abazovićem, koji je obećao ubrzanje evroatlantskih procesa.
Intenziviranje spoljnopolitičkog kursa zemlje
Ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić je na pitanje Radio Slobodne Evrope(RSE) o prioritetima crnogorske diplomatije rekao da su to ubrzanje integracija i potpuna usklađenost sa NATO:
"To je s prošlom vladom, koja nas je vratila u politiku devedesetih, bilo izgubljeno. Sve što je i urađeno bilo je pod prisilom. Sada s crkvene dolazimo na evroatlantsku vladu".
Vlada Zdravka Krivokapića bila je često na udaru kritika i sumnji da se, pod uticajem Srpske pravoslavne crkve, skreće sa zapadnog kursa. Ta Vlada izabrana je glasovima prosrpskog i proruskog Demokratskog fronta, Demokrata i Građanskog pokreta URA, nakon njihove pobjede na izborima 2020. godine.
Šef Odbora za međunarodne odnose Miodrag Lekić smatra da je prethodna vlada mandat potrošila u traženju političkog profila, "od crkvenog do provincijsko - mešetarskog na međunarodnom planu":
"Dakle mnogo više u stanjima učenja i vježbanja države, nego u stabilinoj slici ozbiljne državne politike, sa na kraju otvorenim sukobima u samoj vladi".
Profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Bostonu Vesko Garčević kaže za RSE da nova vlada ima šansu da popravi poljuljano povjerenje kod zapadnih saveznika, jasnim opredjeljenjem odnosu na evroatlantski kurs zemlje.
Da približavanje Evropskoj uniji i poštovanje obaveza iz NATO-a, treba da bude primaran cilj crnogorske diplomatije, smatra i Lekić, dodajući da će nova vlada imati mnogo izazova:
"Treba biti svjestan da Crna Gora na međunarodnom planu nije objekat već i subjekat koji treba da ima stavove kojima utiče i na formiranje zajedničke politike u organizacijama kojima pripada".
A da su na sastav Vlade Dritana Abazovića presudan uticaj imale zapadne države, smatraju u Demokratskom frontu, čiji je jedan od lidera Nebojša Medojević, novu vladu uporedio sa bespilotnom letjelicom "kojom će se upravljati iz neke ambasade i drugih centara moći".
Šef diplomatije: Teško stanje po pitanju ambasadora
Smjena velikog broja ambasadora koje je postavila Đukanovićeva vlast, bio je jedan od prvih poteza Vlade Zdravka Krivokapića. S druge strane, Đukanović je odbio da da saglasnost za većinu ambasadora koje je predlagao Krivokapić.
Zbog ovakvog nesaglasja Crna Gora od ukupno 36 diplomatskih predstavnika ima samo 11, što je šef crnogorske diplomatije, ocijenio "vrlo teškim".
"Mnogo ambasadora fali. Upražnjena su mjesta na dvije velike adrese – Vašingtonu i Berlinu. To će biti jedan od mojih prioriteta ", kaže Ranko Krivokapić, najavljujući da će oni koji koji ne prate spoljnu politiku vlade biti smijenjeni.
I profesor Garčević smatra da to što nemamo ambasadore na važnim adresama, poput Vašingtona, loš znak za domaćina, ali i za reputaciju države.
"Ne možete govoriti o tome kako je Amerika vaš strateški partner a nemate ambasadora u toj zemlji jer se ne možete dogovoriti ko bi to trebalo da bude. To ukazuje da se partijski interesi stavljaju ispred strateških vanjsko-političkih interesa. Volio bih da vidim promjenu u ovom pogledu, iako nijesam optimista", navodi Garčević.
Prema njegovim riječima, diplomatska mreže trebalo bi da bude depolitizovana:
"Imenovanje novih političkih kadrova na upražnjenja mjesta ambasadora bi bio znak nastavka stare prakse i kontiuteta prevlasti politike nad strukom".
Miodrag Lekić saglasan je da popunjavanje ambasadorskih mjesta, posebno u velikom centrima, mora biti prioritet.
"Adekvatnim kadrovima koji će štititi interese zemlje a ne stranaka koje su poslale, što je bila najčešća praksa u diplomatiji", kaže Lekić za RSE.
Odnos sa Srbijom
Miodrag Lekić smatra da bi i regionalna saradnja trebalo da bude prioritet spoljne politike sadašnje vlade.
"Pored već postignutih rezultata, mnogo toga treba unaprijediti", navodi Lekić.
Ranko Krivokapić je, govoreći o odnosu sa Srbijom, rekao je da su "uvijek teški, ali prioritetni", dodajući da očekuje da će Srbija "sazrijevati u spoljnoj politici".
"To što se do sada dešavalo, nije dobrosusjedski odnos bio. Količina miješanja u unutrašnje stvari Crne Gore je bila van svih normalnih i dobrosusjdeskih odnosa, ali vjerujem da to možemo popraviti".
Crna Gora i Srbija godinama imaju komplikovane bilateralne odnose.
Ambasador Srbije Vladimir Božović proglašen je krajem 2020. godine personom non grata zbog, kao je tada ocijenjeno, miješanja u unutrašnje stvari Crne Gore, nakon čega je zvanični Beograd odgovorio istom mjerom.
Kohabitacija sa Đukanovićem
Naši sagovornici, ali i sam Ranko Krivokapić, očekuje bolju kohabitaciju sa Đukanovićem nego što je imao njegov prethodnik. Naime, činjenica da su na čelu Vlade i mjestu predsjednika države bili politički oponenti, otežala je donošenje odluka i funkcionisanje države.
Isto očekuje i profesor Garčević, koji smatra da će presudan uticaj imati politički motiv.
"To će pomoći da se odblokira proces imenovanja ambasadora. Ovo je manjinska vlada koja zavisi od podrške DPS-a koji će pokušati da obezbijedi uticaj na imenovanja kroz parlament ".
Miodrag Lekić ocjenjuje da je nova vlada političko-ideološki vrlo heterogena, i da "u vladi postoji više vlada".
"Treba vidjeti da li će ona uspijeti da postigne unutrašnji konsenzus i kompromis ili će samo jedan politički segmet dominantno voditi spoljnu politiku. To će se brzo i vidjeti", zaključio je Lekić.
Vladu Dritana Abazovića čine, osim njegovog Građanskog pokreta URA, prosrpska Socijalistička narodna partija, Socijaldemokratska partija Ranka Krivokapića i partije manjina – Albanaca, Bošnjaka i Hrvata. Đukanovićev DPS ne učestvuje u vladi ali joj obezbjeđuje parlamentarnu podršku.
Mnoge od ovih partija, poput Abazovićeve URA-e, SNP-a ali Socijaldemokratske partije novoizabranog šefa diplomatije godinama su bile politički suprostavljene Đukanovićevoj Demokratskoj partiji socijalista.
Iako su Krivokapićev SDP i Đukanovićeva DPS bile u skoro dvodecenijskoj koaliciji, nakon razlaza 2016. godine, dvojica lidera razmijenjivali su teške optužbe.
Krvokapić je ocijenio da bi njegova pozicija šefa diplomatije mogla biti osnova dogovaranja bolje saradnje između dva predsjednika Vlade i države.
