Prijetnje ili uvođenje sankcija bilo kome ne doprinose rješavanju aktuelne situacije u Bosni i Hercegovini (BiH), poručio je predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija u razgovoru sa Gabrielom Escobarom, specijalnim izaslanikom Sjedinjenih Američkih Država (SAD) za Zapadni Balkan.
Tegeltija je rekao da bi se jedino ukidanjem nametnutih izmjena Krivičnog zakona stvorila pretpostavka za normalno funkcionisanje svih institucija.
Izmjene Krivičnog zakona kojima se zabranjuje negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca uveo je bivši visoki predstavnik Valentin Inzko.
Tegeltija je na sastanku kojem je prisustvovao i ambasador SAD u BiH Eric Nelson podvukao da su institucije BiH opredijeljenje za evropski put, ali da se trebaju uvažavati i ustavne nadležnosti svih nivoa vlasti, saošteno je iz Savjeta ministara BiH.
Istupi člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika o mogućem otcjepljenju entiteta RS i osnivanju posebne vojske pokrenuli su raspravu o mogućem uvođenju sankcija zbog blokade i narušavanja institucija BiH.
Američki predsjednik Joe Biden proširio je 8. juna opseg vanrednih mjera za države Zapadnog Balkana proglašenih odlukom iz 2001. godine, kao i kriterije za uvođenje američkih sankcija.
Sankcije podrazumijevaju zabranu ulaska u SAD i zamrzavanje imovine i finansija na teritoriji SAD-a. Američkim građanima je zabranjeno da učestvuju u transakcijama s osobama koje su na listi sankcionisanih.
Gabriel Escobar koji je i zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju potvrdio je da su "sankcije sredstvo koje će biti korišteno, ali da neće biti primarno".
"Rješenje su izbori, motivacija stanovnika, sudjelovanje javnosti u političkoj sferi. Lideri moraju otvoriti dijalog s civilnim društvom i opozicijom", naveo je Eskobar.
Eskobar je u razgovoru za RSE početkom novembra ponovio kako su "sankcije na stolu", ali i da bi "najprije želio održati razgovore s ambasadorom prije nego objavimo nove sankcije".
Sam Dodik je nakon sastanka s Escobarom, koji je uslijedio dan kasnije, 8. novembra, kazao kako o sankcijama nisu razgovarali, uz podsjećanje kako "ja već imam sankcije SAD-a".
Državni sekretar SAD-a Antony Blinken je naveo da će "potezi za jednostrano povlačenje iz institucija na državnom nivou ili koji bi na drugi način mogli destabilizirati Daytonski mirovni sporazum biti suočeni s odgovarajućim akcijama, uključujući razmatranje sankcija".
O sankcijama se raspravljalo na sastanku političkog i sigurnosnog odbora Evropske unije (EU), odnosno na nivou ambasadora država članica EU koji je održan u sredinom novembra.
Njemačka je formalno u srijedu, 17. novembra, zatražila od Evropske službe za vanjske poslove (EEAS) da izradi dokument s prijedlozima o sankcijama protiv zvaničnika RS-a.
Od kraja jula, predstavnici iz RS-a bojkotuju rad državnih institucija zbog Odluke o dopuni Krivičnog zakona BiH, koju je nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Incko (Inzko), a kojom se zabranjuje negiranje genocida i drugih ratnih zločina.
