Nevladin sektor i opozicija u Hrvatskoj nezadovoljni su što izmjenama Zakona o udomiteljstvu koje je predložilo resorno ministarstvo nije predviđeno i to da životni partneri, dakle formalizirani istospolni partneri, mogu biti udomitelji djece.
Premijer i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Andrej Plenković očito ima dva lica – jedno europsko za Europu, a drugo za domaću upotrebu koje se dodvorava retrogradnim opcijama, kažu u oporbenom Građansko-liberalnom savezu (GLAS).
"Nadali smo se da će Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike – kada je krenulo u izmjene Zakona o udomiteljstvo – uvažiti preporuke struke i presude Ustavnog i Upravnog suda i izrijekom uključiti životne partnere kao udomitelje, i razočarani smo tekstom konačnog Prijedloga izmjena zakona", kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) predsjednik udruge istospolnih obitelji "Dugine obitelji", Daniel Martinović.
"Stvarno je razočaravajuće vidjeti da se, s jedne strane, priča o dobrobiti djece, da su bitna djeca i da je bitno da djeca ne budu u sustavu, a onda se, s druge strane, uskraćuje pravo jednoj cijeloj društvenoj skupini da postanu udomitelji koji će omogućiti toj djeci da ne budu u sustavu", jasan je Martinović.
Martinović navodi da mu je smiješan dvostruki pristup hrvatskih zakona prema istospolnim zajednicama.
"Imate neke zakone u kojima piše – bračni drugovi i životni partneri, ali u Zakonu o udomiteljstvu toga nema. Životne partnere se spominje kada treba plaćati poreze. Kada treba plaćati namete i naknade, onda se sjete da postoje životni partneri, ali kada su neka pitanja vezana uz obiteljske teme, a pogotovo uz nezbrinutu djecu, onda se njih misteriozno isključuje", prepričava sugovornik RSE.
Presuda suda vs. uputa ministra
Predsjednik udruge "Dugine obitelji" tvrdi da je neuvrštavanje životnih partnera u Zakon dodvoravanje vrha HDZ-a desnom biračkom tijelu, a sličnog je stava i predsjednica oporbenog Građansko-liberalnog saveza (GLAS), Anka Mrak Taritaš.
"Imamo premijera koji ima dva lica – jedno pristojno europejsko lice koje pokazuje kada ide u Bruxelles, Lisabon ili negdje drugdje, ali čim sjedne u avion za Zagreb, krene se dodvoravati retrogradnim opcijama i ovo je jedan takav slučaj", riječi su Anke Mrak Taritaš.
Ona podjeća da je i Ustavni sud prošle godine upozorio da se u procedure izbora udomitelja ne smije diskriminirati istospolne parove, a da se sada postupa po uputi ministra, koja je mnogo slabija, nego da se istospolne parove stavi u zakon.
Mrak Taritaš najavljuje da će ići s amandmanom da se i njih uključi u Zakon o udomiteljstvu.
"Odredba u zakonu je, ipak, odredba u zakonu i za to ću se boriti do zadnje kapi krvi, jer postoje neke situacije kada morate reći - dosta. Ovo je jedna od takvih situacija. Hajde da poštujemo odluke Ustavnog suda ili ga idemo ukinuti. Ne možemo Ustavni sud tretirati na način da su nam njegove presude – kada nam odgovara – Sveto pismo, a kada ne odgovara, onda – nema veze", naglašava predsjednica GLAS-a za RSE.
Što kažu iz Ministarstva?
Za komentar zašto u konačni prijedlog izmjena Zakona o udomiteljstvu nisu uvrstili i životne partere, RSE je zamolio i Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
Ministarstvo je na upit RSE odgovorilo: "Ustavni sud Republike Hrvatske nije naložio izmjene Zakona o udomiteljstvu, već je utvrdio da su nadležna tijela dužna životnim partnerima omogućiti bavljenje udomiteljstvom pod istim uvjetima kao i svim drugima. Sukladno odluci i tumačenju Ustavnog suda Republike Hrvatske, ali i trenutnim postupanjima u praksi, životni partneri imaju mogućnost biti udomitelji".
Komentirajući odgovor Ministarstva, Daniel Martinović upozorava na mogućnost da neki djelatnik centra za socijalnu skrb, kada odlučuje jesu li istospolni partneri podobni za udomljivanje, nije u toku sa odlukama Ustavnog suda, nego se striktno drži slova zakona, pa ih odbije jer o njima nema ništa u zakonu.
"To bi izvršna vlast trebala riješiti tako da stavi u zakon i kako ne bi bilo nikakve sumnje i kako bi eksplicitno pisalo kako su tamo i životni partneri, kao što se navodi u nekim drugim zakonima kako bi se uklonila svaka mogućnost dvojbe. Tako dugo, dok Hrvatska ne bude imala bračnu jednakost, svaki puta kada se u zakonu pojavi 'bračni drugovi', treba u nastavku biti 'zarez - životni partneri' ", precizan je Martinović.
Razlika između udomljavanja i usvajanja
U Hrvatskoj je 2014. godine donesen Zakon o životnom partnerstvu koji omogućuje legalizaciju istospolne veze sa gotovo svim pravima kao i klasični brak, osim naziva.
Nakon višegodišnje pravne bitke, 2020. godine, životnim partnerima omogućeno je udomljavanje djece.
Jedna presuda zagrebačkog Upravnog suda, koja bi uskoro mogla postati pravomoćna, otvorila je vrata mogućnosti da istospolni parovi u Hrvatskoj mogu i usvajati djecu, nakon što je početkom prošle godine i Ustavni sud definitivno potvrdio da ih mogu udomljavati.
Upravni sud presudio je da jedan zagrebački centar za socijalnu skrb ne smije odbiti istospolni par Mladena Kožića i Ivu Šegotu koji su aplicirali za usvajanje, samo zato što su životni partneri - naziv pod kojim su u Hrvatskoj legalizirane istospolne zajednice.
Udomljavanje i usvajanje nisu isto. Kako je ranije za RSE pojasnio Martinović, "udomljavanje je samo privremena skrb za dijete".
"Biološki roditelji su još uvijek prisutni u životu djeteta. Imaju i dalje roditeljska prava, samo često nemaju imovinske uvjete, pa se dijete – kako ne bi završilo u domu - daje udomiteljima koji onda vode brigu o tom djetetu. To dijete živi kod udomitelja ali i dalje na tjednoj bazi ima susrete sa biološkim roditeljima, i tu je centar za socijalnu skrb koji vodi računa o cijelom slučaju", riječi su Martinovića.
Kod posvajanja se, dodaje Martinović, baš stvara roditeljski odnos između posvojitelja i djece.
"To su djeca kojima su roditelji preminuli ili im je oduzeta skrb zbog zlostavljanja ili napuštanja djeteta, nebrige za dijete i drugo, i – kada usvojite dijete – vi se upisujete u rodni list djeteta kao roditelji", pojašnjava predsjednik udruge istospolnih obitelji "Dugine obitelji", Daniel Martinović.
