"Razmatra se mogućnost podnošenja krivične prijave protiv ministra zdravstva bh. entiteta Republika Srpske Alena Šeranića, saopćeno je za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz kabineta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića, u srijedu, 20. oktobra.
Podnošenje krivične prijave razmatra se "zbog pokušaja nezakonitog razvlašćivinja državne Agencije za lijekove i formiranja parainstitucije u vidu agencije za lijekove i medicinska sredstva RS", kaže se u saopćenju.
Narodna skupština bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska raspravlja u srijedu o zakonu o lijekovima i medicinskim sredstvima koji predviđa osnivanje agencije za lijekove RS-a.
Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH djeluje od 2009. Agencija je jedinstveno regulatorno tijelo na nivou države a u svom djelovanju je preuzela većinu poslova iz oblasti farmacije koje su do tada obavljali entiteti.
Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), najavio je prenošenje i ostalih nadležnosti sa države na entitet RS.
Podsjećamo, Dodik je 12. oktobra najavio da planira povlačenje saglasnosti na sporazume o Oružanim snagama BiH, proglašenje ništavnim zakona o Sudu i Tužilaštvu BiH, Upravi za indirektno oporezivanje (UIO), Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA), te Obavještajno-bezbjednosnoj agenciji (OBA) BiH, nakon čega bi RS trebala da formira svoju obavještajnu strukturu.
Najave o prenošenju nadležnosti države Bosne i Hercegovine na entitete nisu u skladu s Ustavom BiH i ne znače automatsko prenošenje nadležnosti.
Tvrdnje da je riječ o vraćanju na izvorni Ustav, koji je dio Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995., nisu tačne, jer je Ustavom BiH entitetima obaveza da entitetske nadležnosti prenose na državni nivo, što je kroz godine učinjeno s više institucija.
U Ustavu BiH piše da država ima nadležnost u onim stvarima u kojima se o tome postigne saglasnost entiteta ili koje su potrebne za očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta, političke nezavisnosti i međunarodnog subjektiviteta BiH.
Promjene u prenošenju nadležnosti na državni nivo dio su Ustava BiH i kao takve ne mogu biti predmet izmjena u entitetskom zakonodavstvu.
U članu 3. Ustava BiH navode se da „sve vladine funkcije i ovlasti, koje po ovom Ustavu nisu izričito dodijeljene institucijama BiH, pripadaju entitetima“.
U istom članu se precizira da će se „entiteti i sve njihove niže jedinice u potpunosti pokoravati ovome Ustavu“.
Zakoni koji se tiču državnih institucija mogu se mijenjati isključivo u Parlamentarnoj skupštini BiH ili ih može mijenjati visoki predstavnik u BiH.
Odluke visokog predstavnika može osporiti jedino Ustavni sud BiH.
