Komisija za koncesije Bosne i Hercegovine (BiH) odgodila je za sedam dana sjednicu na kojoj se trebao riješiti spor između bh. entiteta Republike Srpske (RS) i države BiH o izgradnji hidroelektrana na Drini koje zajednički planiraju graditi RS i Srbija.
Ovo je za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrdio Milomir Amović, zamjenik predsjednika komisije, u srijedu 20. oktobra.
Amović kaže da je sjednica odgođena jer su kasnili materijali nadležnih institucija koje Komisija po Pravilniku treba dobiti najmanje sedam dana prije zasjedanja.
Nova sjednica na kojoj će se odlučivati o ovom pitanju održat će se 27. oktobra, pred istek roka kojeg je Ustavni sud BiH dao Komisiji da riješi ovaj spor.
''Već mjesecima radimo na materijalu i odluka te vrste može biti donesena za sat vremena,'' rekao je Amović.
Ustavni sud BiH je 16. jula utvrdio da postoji spor između BiH i RS-a u vezi sa odlukama o datim koncesijama za izgradnju tri hidroelektrane na rijeci Drini i nadležnosti za njihovo donošenje, koje je donio RS.
Zbog toga je naložio Komisiji za koncesije BiH da u najkasnije u roku od tri mjeseca riješi sporna pitanja između BiH i RS-a.
Odluka je donesena na osnovu zahtjeva 24 zastupnika Parlamentarne skupštine BiH o ocjeni zakonitosti i usklađenosti sa Ustavom BiH datih koncesija.
Predsjednik Vlade RS-a Radovan Višković i premijerka Srbije Ana Brnabić potpisali su 13. novembra 2020. godine u Banjaluci zajedničku izjavu o realizaciji projekta hidroenergetskog sistema "Gornja Drina".
Višković i Brnabić potpisali izjavu o gradnji tri zajedničke hidrocentrale
Projektom je predviđena gradnja tri hidroelektrane, Buk Bijela, Foča i Paunci, u gornjem slivu rijeke Drine na istočnoj granici BiH i Srbije.
Prema projektu "Gornja Drina", većinski udio vlasništva u hidroelektranama ima Srbija, 51 odsto, a 49 odsto entitet RS.
Izgradnju sve tri hidroelektrane finansiraće Elektroprivreda Srbije i Elektroprivreda RS-a.
Ukupna vrijednost projekta "Gornja Drina" iznosi oko 520 miliona eura, a realizaciju provodi istoimeno preduzeće.
Kamen temeljac za prvu od tri planirane hidroelektrane postavljen je 17. maja.
Šta je sporno?
Vlasti RS-a projekte izgradnje hidroelektrana sprovode u skladu sa odredbama Zakona o unutrašnjoj plovidbi RS-a kojima su sve rijeke u tom bosanskohercegovačkom entitetu, uključujući Drinu, proglašene kao "unutrašnje vode RS-a".
Međutim, Ustavni sud BiH je odlukom u februaru 2020. godine to zakonsko rješenje proglasio neustavnim.
Predstavnici RS-a, pak, smatraju da je oblast energetike prema Ustavu BiH u nadležnost entiteta, te tvrde da sporazumom sa Srbijom o izgradnji hidroelektrana ne krše odluku Ustavnog suda BiH.
To obrazlažu time što se lokacija za izgradnju tri hidroelektrane nalazi na gornjem toku rijeke Drine koji nije granica između BiH i Srbije, već se nalazi na području entiteta RS.
Temelj Srbije i RS-a za hidroelektranu na Drini bez odluke Ustavnog suda BiH
Ustavni sud BiH, u obrazloženju Odluke od 16. jula, se poziva i na odluku iz februara 2020. godine u kojoj se navodi kako ˝Ustavni sud smatra da Republika Srpska ima nadležnost da reguliše pitanje unutrašnje plovidbe, ali na isključivo unutrašnjim vodama˝.
"U smislu pojma titulara državne imovine ne postoje neke apstraktne 'vanjske vode', da bi onda zakonodavac mogao da pravi razliku u odnosu na 'unutrašnje vode'", navodi se u obrazloženju Ustavnog suda BiH.
Kompletna odluka Ustavnog suda BiH U-9-19 (otvoriti klikom na fotografiju)
Za ovu pravosudnu instituciju nije opravdanje ukazivanje zakonodavca da se radi o "unutrašnjim vodama na teritoriji Republike Srpske", jer se, kako konstatuju, sve to nalazi na teritoriji države BiH.
Pod "isključivo unutrašnjim vodama", Ustavni sud smatra vode Republike Srpske koje nisu, istovremeno, i državne granice i međunarodne plovne rijeke.
