Preko 80 velikih billboarda s porukom “Ne budi samo Srbin, budi e-Srbin” postavljeno je u dijelovima Hrvatske gdje pripadnici srpske manjine žive u značajnijem broju.
To je dio priprema srpske manjine za skori Popis stanovništva u Hrvatskoj, koji će se provoditi u dvije faze. Od 13. rujna 2021. do 26. rujna 2021. samopopisivanjem stanovništva kroz elektronički sustav e-Građani, a od 27. rujna 2021. do 17. listopada 2021. popisivači obavljaju “klasično” popisivanje onih koji se nisu samopopisali i rade terensku kontrolu prve faze popisa.
“Popis stanovništva je od velike važnosti za pripadnike manjina, zato što su naša prava u velikoj mjeri određena brojkama i postotcima”, kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) saborska zastupnica srpske manjine Dragana Jeckov, predsjednica Zastupničkog kluba Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) u Hrvatskom Saboru.
“S tim u vezi posebnu pažnju smo poklonili promociji popisa stanovništva kroz kampanju koju smo simbolično nazvali 'Budi e-Srbin', kako bismo ukazali na prednost da se ljudi samopopišu. To je novina i svakako smatram da javnost o tome treba što preciznije i što bolje izvijestiti”, kaže naša sugovornica.
Zastupljenost od 1,5 posto neke manjine u ukupnom stanovništvu daje pravo na najmanje jednog, a najviše 3 zastupnika u Saboru, ovisno o postotku pripadnika manjina u nekoj jedinici lokalne samouprave one ostvaruju pravo na određeni broj vijećnika.
Tamo gdje ih ima trećinu ili više ostvaruju pravo na službenu upotrebu jezika i pisma manjine pored hrvatskoj jezika i latinice, postotci određuju razinu prava na obrazovanje na jeziku i pismu manjine, očuvanje i promicanje vlastite kulture i drugo.
Pitanje Vukovara
U Vukovaru po popisu iz 2011. godine Srba ima više od trećinu, i po zakonu imaju pravo na službenu upotrebu srpskog jezika i ćirilice pored hrvatskog jezika i latinice.
Međutim, desni vukovarski nezavisni gradonačelnik Ivan Penava ima većinu u Gradskom vijeću i sprječava provođenje zakona, s obrazloženjem da se ništa ne radi na istraživanju ratnih zločina nad Hrvatima i “da nije sazrelo vrijeme” za uvođenje ćirilice.
Desničari od ranije tvrde da je prošli popis bio lažan, da Srba nema toliko u Vukovaru, i da će to novi popis pokazati.
“Mi smo zainteresirani i želimo da se pripadnici srpske zajednice u Vukovaru popišu kao i do sada, bez pritisaka”, kaže zastupnica Jeckov, koja je i sama porijeklom iz okolice Vukovara.
“Kako bi bilo moguće dobiti što realniju sliku i – na kraju krajeva, u vezi mjerodavnosti rezultata popisa – s obzirom da ga provode institucije Republike Hrvatske, nema razloga da mi u njih sumnjamo. Mi smo naravno zainteresirani i provodit ćemo posebnu kampanju kako u Vukovaru, tako i u drugim sredinama u Republici Hrvatskoj gdje živi značajan broj pripadnika srpske zajednice”, najavljuje Dragana Jeckov.
Različita praksa
Zakon daje pravo na službenu upotrebu srpskog jezika i ćirilice pored hrvatskog jezika i latinice, osim Vukovara, u još 22 jedinice lokalne samouprave u kojima broj pripadnika srpske manjine iznosi trećinu ukupnog broja ili više, međutim praksa je različita.
Kako se navodi u izvješću Pučke pravobraniteljice za 2020. godinu objavljenom u proljeće ove godine, “neke jedinice koje su obvezne uvesti srpski jer Srbi čini više od trećine stanovništva i dalje nisu uskladile statut s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina (Gračac) ili su to učinile, ali dvojezičnost ne primjenjuju (Vrbovsko i Donji Kukuruzari), čak ni postavljanjem dvojezičnih ploča na zgradu općine.”
Pred desetak dana su se u Rijeci, a potom i u nekim drugim dijelovima Hrvatske pojavili plakati u kojima službeno neregistrirana “Udruga hrvatskih pravoslavnih branitelja” (branitelja - pripadnika Hrvatske vojske i policije u ratu u Hrvatskoj 1991-1995, op. EZ) poziva pripadnike srpske manjine da se na popisu izjasne kao Hrvati i vjernici neregistrirane Hrvatske pravoslavne crkve.
“Ta je crkva djelovala jedino za vrijeme NDH. Mislim da ta činjenica govori dovoljno sama za sebe, i da je jasno da iza toga stoje desni krugovi kojima apsolutno smeta kako broj Srba u Hrvatskoj, tako i naša organiziranost”, zaključuje Dragana Jeckov.
Popis stanovništva u Hrvatskoj obavlja se svakih deset godina. Prema Popisu stanovništva iz 2011. godine obavljenom od 1. do 28. travnja te godine, u Hrvatskoj živi 4.284.889 stanovnika.
Prema tom popisu, u Hrvatskoj živi 186.633 pripadnika srpske manjine i oni čine 4,36 posto ukupnog broja stanovnika Hrvatske. Hrvata ima 3.874.321, odnosno 90,42 posto od ukupnog broja stanovnika.
