Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine i delegat u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH Dragan Čović rekao je novom visokom predstavniku u BiH Christianu Schmidtu kako su za BiH važni i put u NATO i u Evropsku uniju (EU).
Čović je na svome Twitter profilu u utorak (10. avgusta) objavio da je sa Schmidtom razgovarao o ključnim koracima za politički dijalog i napredak u BiH.
"Naglasio sam važnost jednakosti i legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda, put EU i NATO, kao i uklanjanje svih oblika diskriminacije", napisao je Čović.
Čović je o Schmidtovom prethodniku Valentinu Inzku ranije govorio kritički, kazavši da je unazadio procese u BiH.
Čović je 29. jula kazao kako je visoki predstavnik došao u BiH kao prijatelj, a odlazi kao "netko tko je značajno unazadio procese u BiH djelujući kako dio politike koja nije politika BiH".
Predsjednik HDZ-a je, komentirajući izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH koje je uveo Inzko a koje se odnose na zabranu negiranja genocida, poručio "kako svaki ratni zločin zaslužuje osudu, a sudovi su ti koji u takvim slučajevima imaju konačnu riječ".
Čović je tada kazao od njemačkog političara Christiana Schmidta bolji učinak nego Inzkov, koji 1. augusta preuzima dužnost visokog predstavnika.
"Očekujem da će sa Schmidtom suradnja biti vrlo dobra, a naša je želja da se OHR zatvori čim se za to ispune uvjeti", kazao je Čović.
Schmidt je dužnost visokog predstavnika preuzeo početkom augusta.
Na početku svoga mandata Schmidt je poručio da preuzima dužnost "čvrsto odlučan da pomognem ljudima ovdje. Ljudima koji naporno rade svaki dan da bi prehranili svoje porodice, koji žele mirnu budućnost za svoju djecu".
Rekao je kako nema čarobni štapić da riješi probleme te ne želi obećati ništa nemoguće, ističući kako je do sada dobio dosta pisama ljudi iz BiH.
Schmidt je dužnost preuzeo u trenutku kad bh. entitet Republika Srpska ne prihvata odluke visokog predstavnika Inzka, a u pitanje dovodi i izbor novog visokog predstavnika.
Funkcija visokog predstavnika uspostavljena je u skladu s Općim okvirnim sporazumom za mir u BiH, Dejtonskim mirovnim sporazumom, dogovorenim 21. novembra 1995.
Visoki predstavnik, kojeg bira Upravni odbor Vijeća za provedbu mira u BiH, a potvrđuje Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija, ima ovlaštenja za "konačnu interpretaciju" Sporazuma o civilnoj provedbi mirovnog rješenja.
Protiv Schmidtovog izbora bile su Ruska Federacija i Narodna Republika Kina.
