„Vakcina smanjuje plodnost“, „Mladi ređe obolijevaju“, „Mladi lako podnose virus“, „Veća je šteta od vakcine nego od korone...
Zbog ovih ili sličnih uvjerenja tek svaka deseta mlada osoba u Crnoj Gori, od 19 do 29 godina, je vakcinisana, kazali su iz Instituta za javno zdravlje za Radio Slobodna Evropa (RSE). Time ova starosna grupa bilježi daleko najmanji procenat vakcinisanih.
Neadekvatno shvatanje opasnosti od virusa korona, vjerovanje u teorije zavjere o vakcinama, kao i mišljenje da su vakcine previše brzo prošle klinička ispitivanja, razlozi su zbog kojih mladi odbijaju vakcinaciju, kaže viši konsultant za zdravlje u UNICEF-u Crna Gora Senad Begić.
„Neki od ključnih razloga koji dominiraju među građanima koji su neodlučni u vezi s vakcinacijom uključuju i zabrinutost oko mogućih neželjenih dejstava, generalnu odbojnost prema vakcinama i mišljenje da vakcine neće imati efekat“, navodi epidemiolog.
Begić poručuje da je pažnja naučne i laičke javnosti u potpunosti okrenuta ka vakcinama protiv COVID-a-19 i da je nemoguće da neki od potencijalnih događaja vezanih za bezbjednost vakcina ostane neprepoznat.
Kada se radi o neželjenim događajima nakon vakcinacije, kao jedinoj mogućoj „šteti“, kaže Begić, oni nisu ni približno ozbiljni kao posljedice infekcije korona virusom.
„Ako su najčešći neželjeni događaji poput slabosti, malaksalosti, povišene tjelesne temperature, groznice i glavobolje, cijena koju treba da platim da bih smanjio rizik od umiranja, terapije na mehaničkom respiratoru i svih komplikacija COVID-a – uvijek pristajem“, naglašava ovaj epidemiolog.
Šta sve brine mlade?
Strah zbog mogućih negativnih efekata i oprečne informacije o vakcinama određenih proizvođača dominantni su razlozi zbog kojih Sanja (25) iz Bijelog Polja odbija da primi vakcinu.
„Dodatno, imam jednu vrstu autoimunog oboljenja zbog kojeg sam očekivala dodatne informacije od ljekara ali njihova preporuka je samo da primim vakcinu a ne sugerišu mi koju“, kaže Sanja za Radio Slobodna Evropa.
„Kada se radi o osnovnoj bolesti, Sanja ne treba da brine, jer nijedna autoimuna bolest ne predstavlja kontraindikaciju za vakcinaciju. Eventualna terapija osnovne bolesti može interferirati i smanjiti djelotvornost vakcine, ali ni u kom slučaju nije kontraindikacija za vakcinisanje“, poručio je Begić, kojem smo tražili komentar na Sanjine strahove.
I Dragana iz Bara vakcinaciju odgađa jer, kako kaže, nema povjerenja u dobre strane vakcinacije, ne zna koje su eventualne posledice vakcinacije, niti razlike među vakcinama.
„Nije dobro ni što nas uslovljavaju za mnoge druge stvari i prave razliku između vakcinisanih i nevakcinisanih, bilo da je prelazak granice, bilo da je prisustvo određenim događajima... Zašto vakcinacija nije obavezna već nam se ostavlja izbor ukoliko je toliko bitna?“, pita Dragana.
Dodaje da ukoliko se odluči za vakcinaciju to će biti samo zbog mogućnosti prelaska granice. „Što je tužno“, zaključuje Dragana.
Maja iz Bara 26 se plaši da bi vakcinacija mogla da utiče na plodnost. Takođe, čeka da joj vakcina Fajzer bude dostupna.
„Do sada su u mom gradu bile dostupne samo Astra Zeneka i kineska Sinofarm. Za Astru je bilo dosta kontroverzi i nije se preporučivala mlađima, koliko mi je poznato zbog stvaranja krvnih ugrušaka a za Sinofam sam čula da je „slaba“. Čekam da dođem na red za Fajzer“, navodi ova Baranka.
Priče da su vakcine štetne po zdravlje i imunitet najviše su uticale na Miru iz Plužina da odgađa proces imunizacije. Vjerovala je i da „njen mlad organizam“ lako može prebolovati COVID. Ipak, za RSE kaže da je želja da se vrati „normalnom životu“ prevagnula.
Šta kaže struka?
Begić ukazuje da se tvrdnja da mladi ređe obolijevaju zasniva na podacima ranih studija koje su bile fokusirane na osobe sa simptomima tako da mladi nisu ni bili uključeni u njih.
„Danas znamo da mladi ne samo da obolijevaju već mnogo lakše infekciju šire i prenose dalje i da su slučajevi infekcija s teškim kliničkim slikama i teškim ishodima, uključujući i smrtne, zabiježeni i među najmlađima“, kaže Begić.
On pojašnjava da je priča o uticaju vakcina na plodnost nastala kao rezultat širenja objava dva pseudonaučnika na društvenim mrežama da vakcine izazivaju imunološki odgovor na protein koji nastaje u placenti i koji je označen kao syncitin-1, nerijetko i kao S-protein.
„Ovi naučnici su tvrdili da je struktura dva proteina toliko slična da mogu zbuniti imunološki sistem koji će pokrenuti stvaranje antitijela na placentu. Najbolja analogija o mogućnosti ovakvog slijeda događaja bi bila kao kada bi mi zamijenili slona s mačkom zato što su oboje sivi. Mala sličnost u imenu i još manja u strukturi između syncitina-1 i S-proteina korona virusa mnoge je dovela u zabludu“, rekao je Begić.
Nakon ovih tvrdnji, dodaje, uslijedile su mnoge studije s ciljem da utvrde uticaj na plodnost kako muškaraca (poređenje broja i kvaliteta spermatozoida između vakcinisanih i nevakcinisanih), tako i žena, i nijedna jedina studija nije utvrdila postojanje ovaknog uticaja vakcinacije.
Osim skeptičnih među mladima ima i onih, koji su vakcinu jedva čekali.
Neda ima 28 godina a Fajzer joj je prva vakcina u životu. Vakcine protiv dječjih bolesti nije primala zbog određenih zdravstvenih razloga. Ipak, insistirala je da primi vakcinu protiv korona virusa jer, kako kaže, to je „zdravorazumska odluka u nezdravorazumskom okruženju koje uglavnom ne vjeruje da virus postoji“.
A dvadesetdevetogodišnja Tanja navodi da je dosta njenih prijatelja izgubilo bliske članove porodice, zbog čega nije imala dilemu da li da se vakciniše.
Psihologe slab odziv za vakcinaciju ne čudi
Psihološkinja Radmila Stupar Đurišić kaže da u psihološkom smislu nije iznenađujuće što mladi imaju otpor za vakcinaciju jer je, kako kaže, mladost buntovna i odbija da podlegne bilo kakvom pritisku. Dodaje i da su idealizovana predstava o sebi, kao i sklonost protestu karakteristični za to životno doba.
„Mladost je takva, pomjera granice, buntovna je, ne voli autoritete, ide kontra onoga što je obavezno. Mladi vjeruju da su nedodirljivi ali tako i treba da bude“, kaže Stupar Đurišić.
S druge strane, kaže da brine za roditelje mladih koji im nisu dovoljno pojasnili značaj vakcinacije.
„Pitam se zašto oni nisu malo uticajniji i zašto im ne kažu - jesi mlad, jak i snažan ali da bi to ostao potrebno je da se vakcinišeš i sada kada si mlad da se čuvaš“, poručuje Stupar Đurišić.
Do krive percepcije dovelo vjerovanje u teorije zavjere
U globalnu teoriju zavjere da se zataškava šteta koju nanosi vakcina, kako bi farmaceutske kompanije mogle nastaviti da ostvaruju veliki profit širom svijeta, vjeruje 4 od 10 građana Crne Gore odnosno 43 procenata, pokazalo je istraživanje UNICEF-a.
U Crnoj Gori, u ovu teoriju zavjere češće vjeruju građani koji imaju samo osnovno ili obrazovanje niže od tog nivoa, kao i oni koji ne vjeruju u nauku i nemaju povjerenja u zdravstvene institucije niti u Univerzitet.
Psihološkinja Stupar Đurišić kaže da su teorije zavjere mladima zanimljivije, te da su „skloniji da prate teorije zavjere, mnogo više nego ono što se javno predstavlja“.
Vakcinisani ređe obolijevaju od Covid 19
Od 9.600 građana, koji su od 1. aprila do danas zaraženi korona virusom, 98 odsto njih nije bilo propisno vakcinisano, podaci su Instituta za javno zdravlje.
Kako bi motivisali stanovništvo da se vakciniše u što većem broju, zdravstvene vlasti uvele su nove mjere koje onemogućavaju nevakcinisanim osobama da borave u restoranima na zatvorenom, koncertima i ostalim kulturnim događajima bez negativnog PRC testa.
U Crnoj Gori aktivno je 2.028 slučajeva zaraze korona virusom. Od 4. maja, kada je počela masovna vakcinacija, obje doze vakcine primilo je 34,3 odsto stanovništva.
