"Primam platu u Parlamentu, a izabrana sam od građana Republike Srpske (RS) da budem njihov predstavnik. Naši građani pune budžet Bosne i Hercegovine (BiH), podjednako kao i građani Federacije BiH", odgovara zastupnica Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Sanja Vulić na pitanje Radija Slobodna Evropa (RSE) da li će primati platu iako neće raditi.
Ona je jedna od 13 zastupnika iz bosanskohercegovačkog entiteta RS u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, koji, nakon odluke političkih predstavnika tog entiteta, ne učestvuju u radu državnog Parlamenta.
Pored njih, pet delegata u Domu naroda, predsjedavajući i tri ministra u Vijeću ministara i član Predsjedništva BiH ne učestvuju u odlučivanju u tim institucijama.
Politički predstavnici iz RS u ponedjeljak 26. jula, odlučili su da neće učestvovati u radu i odlučivanju Parlamenta, Vijeća ministara i Predsjedništvu BiH, a zbog odluke odlazećeg visokog predstavnika Valentina Inzka da nametne izmjene Krivičnog zakona BiH kojima se sprječava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
Poziv Incku da uskrati primanje zvaničnicima koji neće da rade
Predsjednik Socijaldemokratske partije BiH Nermin Nikšić pisao je u utorak 27. jula visokom predstavniku Valentinu Inzku da uskrati primanja svim zvaničnicima koji učestvuju u blokadi državnih institucija, te da ovlasti zamjenike i pomoćnike da obavljaju njihov posao.
“To mene uopšte ne zanima, ja imam svoj stalni posao u RS. Mi smo poslanici iz RS i ako treba i da gladujemo mi ćemo gladovati, jer smo izabrani voljom svojih građana, a neka Nikšić i ostali samo dogovaraju sa visokim predstavnikom, jer oni ništa drugo i ne znaju”, odgovara na taj zahtjev Sanja Vulić zastupnica SNSD-a.
Nermin Nikšić za RSE kaže da nije riječ samo o primanjima političara iz RS, već da svi zvaničnici koji u BiH imaju izuzetne privilegije i benefite, treba da dijele sudbinu države.
“Ako vi ne dođete na posao, siguran sam da nećete dobiti platu, ako nemate platu zašto niste došli na posao. Ako se tako odnosimo prema većini građana BiH, onda ne vidim razlog zašto to ne bi bilo za političare”, dodaje Nikšić.
No, razlog zbog kojeg su izabrani zvaničnici zaposleni u državnim institucijama BiH u drugačijoj poziciji postoji i to u Zakonu o platama i naknadama u institucijama BiH. Taj zakon, između ostalih, reguliše i radno pravni status državnih parlamentaraca, ministara i članova Predsjedništva.
Konkretno za parlamentarce njihovo radno mjesto nije samo skupštinska sala već i baza iz koje su izabrani, tako da svoj nerad mogu pravdati i na takav način.
Ne postoji odluka kojom bi mogle biti uskraćene plate
Izvršni direktor Centra za politiku i upravljanje (CPU) Adis Muhović objašnjava i da Poslovnik Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u članu 12 kaže da poslanik ima pravo na platu za obavljanje dužnosti i druge naknade u skladu sa Zakonom i odlukom zajedničke Komisije za administrativne poslove.
“Koliko je meni poznato ne postoji odredba te zajedničke Komisije, odnosno ne postoji odluka kojim bi se, ne samo u Parlamentu BiH, već u bilo kojem drugom parlamentu i skupštini u Bosni i Hercegovini kaznilo nepojavljivanje predstavanika odnosno skupštinskih zastupnika i delegata na sjednice”, navodi on.
Dodaje kako komisija Parlamenta Federacije BiH trenutno radi na rješenju kojim bi analizirao nedolazak, nepojavljivanje na sjednice.
“Dok po mojim saznanjima ne postoji drugi bilo koji dom u Bosni i Hercegovini koji je odredio takve propise”, ističe Muhović.
Na pitanje da li građani RS trebaju da ih plaćaju i kada ne rade, zastupnica SNSD-a Sanja Vulić kaže kako su građani tog entiteta i tražili da ne idu u Parlament.
“Zbog toga i ne idemo”, kaže ona, a na pitanje kako zna da su to tražili građani, budući da su odluku donijeli politički predstavnici, Vulić ističe da "stalno razgovara sa njima".
'Ako ne rade ne bi trebali primati platu'
Petko Jerinić iz Banjaluke ne slaže se sa njenom ocjenom i kaže kako bi parlament trebao donijeti odluku da ako ne rade, ne bi trebali ni primati platu, ali se slaže sa potezom političara iz RS da blokiraju rad u državnim institucijama.
„Moramo mi da odradimo na neki način, neki otpor da međunarodna zajednica shvati da je nama crvena crta pređena još davno i da više ne možemo popuštati. To je izuzetno pametno rješenje, pa kako bude”, kaže on.
Za Banjalučanina Mlađu Radulovića normalno je da političari iz tog entiteta, iako ne učestvuju u radu državnih institucija, primaju plate.
„Primaju plate, jer su izabrani od građana, zašto ne bi primali plate. Oni rade i dalje, nije da ne rade, samo što ne idu tamo gdje ne trebaju ići“, kaže on.
U Sarajevu građani drugačije razmišljaju. Ajla smatra da predstavnici vlasti koji blokiraju rad institucija BiH ne treba da primaju platu.
„Ucjenjivački pohodi nisu baš dobra praksa“, rekla je ona za RSE.
Nerad se nikad nije plaćao, dodaje Amir, također iz Sarajeva, a sa takvom se ocjenom slaže i Hamdo.
„Nigdje nema da neko ne radi da dobije platu, pa ni oni. Bez razlike na kojoj su poziciji“, smatra Hamdo.
Ima li odgovornosti za nerad?
U pismu upućenom visokom predstavniku Valentinu Inzku, Nermin Nikšić ga poziva da donese odluku kojom će izabranim, imenovanim i uposlenim dužnosnicima u institucijama Bosne i Hercegovine na svim nivoima, koji odluče svjesno i namjerno bojkotovati radne obaveze, biti uskraćeno isplaćivanje plata i doprinosa jer takvim postupanjem onemogućavaju i sprečavaju funkcionisanje institucija sistema.
“Nisam, inače, čovjek koji traži da drugi rade naš posao. Tražim od visokog predstavnika da on reaguje, jer smatram da domaći političari treba da donose te odluke. Pa, i ova zadnja kada je visoki predstavnik proglasio dopune zakona, kojim je praktično proglasio krivičnim djelom negiranje genocida i veličanje ratnih zločina, volio bih da smo je mi donijeli u parlamentu. Nažalost zbog blokada nismo mogli”, kaže Nikšić za RSE.
On dodaje, kako priča o tome da neki zvaničnici neće da obavljaju posao za koji su uredno prihvatili, potpisali ugovore, položili zakletvu, treba da povlači odgovornost.
“Ako ništa drugo, bar da ne primaju platu. Ja bih prihvatio i rekao da su principijelni kada bojkotuju ovu 'mrsku' državu, ako od te države onda ne primaju plaću”, navodi Nikšić.
Bez obzira na to što su zvaničnici iz Repubike Srpske u posljednje tri godine nekoliko puta blokirali rad u državnim institucijama BiH, plate i to ne zanemarljive primali su.
Svi benefiti bh. zvaničnika
Osnovna plata zastupnika i delegata u Zastupničkom i Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH je 3.990 konvertibilnih maraka (oko 2.000 eura). Ako se na osnovnu platu dodaju i naknade i plušali ona iznosi i do 6.000 konvertibilnih maraka (oko 3.000 eura), što bosanskohercegovačke parlamentarce stavlja u red najplaćenijih u regiji.
Član Predsjedništva BiH ima osnovnu mjesečnu platu, bez naknade za prijevoz i topli obrok 4.750 konvertibilnih maraka (oko 2.350 eura). Mjesečna plata predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH je 4.275 konvertibilnih maraka (oko 2.130 eura), dok državni ministri imaju osnovnu platu 4.037 (oko 2.000 eura).
Za samo mjesec dana za 13 zastupnika i pet delegata, predsjedavajućeg Vijeća ministara, tri državna ministra i člana Predsjedništva koji dolaze iz Republike Srpske, iz državnog budžeta biće izdvojeno najmanje 45.000 eura.
Centar za politiku i upravljanje bavi se ekonomskim istraživanjima koja govore gdje se generalno troši budžetski, odnosno novac građana.
Izvršni direktor CPU-a Adis Muhović kaže kako imaju podatak o tome koliko se troši na opšte javne usluge. Među tim podacima je i onaj da se na jednu deset budžetskih kategorija odvaja 15,71 posto ukupnih izdataka u BiH.
“Tu potpada rad svih institucija države – ne samo Parlamenata, već i vlada i sve što ide u opšte javne usluge - 15,71 posto od svih rashoda”, dodaje on.
Prema njihovim podacima na opšte javne usluge u 2020. godini je potrošeno dvije milijarde i 474 miliona konvertibilnih maraka (oko milijardu i 200 miliona eura).
