U Crnoj Gori vlada trend pada povjerenja u institucije, više od polovine građana je nezadovoljno radom Vlade premijera Zdravka Krivokapića, većina smatra da treba raspisati prijevremene izbore, uticaj Srbije i Srpske pravoslavne crkve na Vladu Crne Gore je snažniji u odnosu na period prije promjene vlasti -pokazalo je najnovije istraživanje javnog mnjenja Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM).
Istraživanje je je obavljeno od 18. do 26. juna na stratifikovanom uzorku od 1.115 građana i prvo je sveobuhvatno nakon promjene vlasti u Crnoj Gori na izborima 30. avgusta prošle godine kada je nakon tri decenije smijenjena vlast Demokratske partije socijalista (DPS).
Većinu su osvojile snage na čelu sa prosrpskim Demokratskim frontom, Demokratama i Građanskim pokretom URA. Oni su izabrali Vladu na čelu sa Zdravkom Krivokapićem koji je blizak Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
Đuaknovića je poraz DPS zatekao na mjestu predsjednika države na kome će ostati do 2023. godine.
Kuda ide Crna Gora?
Na generalno pitanje kojim se putem kreće Crna Gora, ubjedljiva većina ispitanika CEDEM-ovog istraživanja, 44 posto je odgovorilo da se Crna Gora kreće pogrešnim putem, dok je 27 posto odgovorilo da se Crna Gora kreće pravim putem, a 28 posto ispitanika nije moglo da procjeni.
Oko četvrtine ispitanika, ili nešto više od 25 posto, je saopštilo da je veoma ili uglavnom zadovoljno radom Vlade Zdravka Krivokapića, dok je veoma ili uglavnom nezadovoljno radom izvršne vlasti više od polovine ispitanika ili preko 52 posto.
Da je uticaj Srbije na Vladu Crne Gore snažniji nego što je to bilo prije smjene vlasti smatra skoro 30 posto ispitanika, da je uticaj Srbije isti kao i ranije smatra 26 posto, a da je taj uticaj manji ocjenilo je 7,5 posto ispitanika.
Na pitanje da procijene uticaj Srpske pravoslavne crkve (SPC) na Vladu Crne Gore, skoro 46 posto ispitanika je ocijenilo da je taj uticaj pretjerano veliki ili nešto snažniji nego prije smjene vlasti. Svega 6,4 posto ispitanika se izjasnilo da je uticaj SPC na Vladu manji nego ranije.
„Ovaj podatak pokazuje da sama promjena vlasti nije dovela do očekivanog poboljšanja percepcije građana prema Vladi. Najčešće se događa da poraste zadovoljnstvo radom Vlade nakon promjene vlasti, ali je to u slučaju Crne Gore izostalo“, pojasnila je direktorica CEDEM-a Milena Bešić Bešić.
Treba li raspisati vanredne parlamentarne izbore?
Preko 30 posto ispitanika smatra da bi što prije trebalo raspisati vanredne parlamentarne izbore, a 12 posto da bi ih trebalo raspisati zajedno za predsjedničkim izborima, 2023. godine. Na drugoj strani, nešto više od 26 posto ispitanika, uglavnom pristalica partija vladajuće koalicije ocjenjuje da ne treba raspisivati prijevremene izbore dok 31 posto ispitanika nema stav o tome.
Ispitanici su dali najbolju prosječnu ocjenu predsjedniku Skupštine Aleksi Bečiću, a za njim slijedi predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, a potom potpredsjednik Vlade Dritan Abazović i premijer Zdravko Krivokapić.
Ukoliko bi se naredne nedjelje održali parlamentarni izbori u Crnoj Gori, istraživanje je pokazalo da je i dalje pojedinačno najjača stranka Demokratska partija socijalista(DPS) 31 posto, a zatim slijedi politički savez Demokratski front (DF) i Demokrate Alekse Bečića sa po 18 posto podrške, a za njima slijedi Građanski pokret URA dritana Abazovića sa 6,4 posto, a potom manje građanske i stranke nacionalnih manjina.
„Demokratska partija socijalista nema kapacitet da sa tradicionalnim koalicionim partnerima formira većinu, a sa druge strane DF i Demokrate sa ostalim partnerima sa kojima čine vlast imaju i dalje blagu prednost“, navela je direktorica CEDEM Milena Bešić.
Ukoliko bi premijer Zdravko Krivokapić formirao svoju političku partiju, istraživanje je pokazalo da bi mogao da računa na oko pet posto glasova, koji bi mogli hipotetički da narastu do devet procenata, čime bi njegova stranka ostvarila parlamentarni status.
Ukoliko bi se sjutra održali predsjednički izbori, preko 41 posto ispitanika bi glasalo za aktuelnog predsjednika Mila Đukanovića, dok bi Aleksa Bečić dobio podršku oko 19 posto, Andrija Mandić iz DF nešto preko 11 posto, a Zdravko Krivokapić 9,6 posto glasova, a Dritan Abazović 7,3 posto.
„Može se zaključiti da hipotetički, jedinstveni kandidat trenutne vlasti bi imao prednost nad Milom Đukanovićem“, rekla je Bešić.
Koliko Crnogorci žele članstvo u EU?
Oko 70 posto ispitanika podržava članstvo Crne Gore u Evropskoj Uniji, a protiv je 15 posto. Podrška EU u Crnoj Gori je povećana u odnosu na prije godinu za više od 16 posto.
Kada je riječ o članstvu u NATO, 45 posto ispitanika je izrazilo podršku, dok je 34 posto protiv članstva Crne Gore u NATO.
Prema istraživanju, crnogorski građani smatraju da se u spoljnoj politici treba osloniti na Evropsku Uniju (40 posto), na SAD (25 posto), na Rusiju (16 posto), na Kinu (10 posto), na Srbiju (21 posto). U odnosu na ranija istraživanja CEDEM-a, pokazao se povećan je trend da spoljnopolitički oslonac Crne Gore budu EU i SAD, a pad u odnosu na Rusiju.
Građani Crne Gore dominantno smatraju da bi prvi prioritet Vlade trebalo da bude članstvo Crne Gore u EU i jačanje članstva Crne Gore u NATO. A manji procenat se opredijelio za prioritete približavanja Rusiji ili Srbiji. Procjena CEDEMa je da su građani Crne Gore većinski prozapadno orjentisani (53,4 posto), a nezapadna orjentacija je bliska za četvrtini ispitanika.
Temeljni ugovor Vlade Crne Gore i SPC?
Kada je riječ o unutrašnjoj politici, prioritet građana je borba za bolji životni standard, borba protiv kriminala i korupcije, a ispod toga su rješavanja međunacionalnih odnosa i pitanja.
Građani su podijeljeni po pitanju potpisivanja Temeljnog ugovora između Vlade i SPC.
Dok 19 posto ispitanika smatra da Temeljni ugovor ne treba potpisivati jer je štetan za državu, a 17 posto ocjenjuje da ga treba potpisati odmah, najveći procenat , skoro 27 posto, smatra da je potrebno javno objaviti sadržaj Temeljnog ugovora a onda govoriti o potpisivanju. Da Temeljni ugovor treba potpisati u Srbiji, kako je to ranije planirala patrijaršija SPC, izjasnilo se svega 0,7 posto ispitanika.
Nacionalna struktura Crne Gore?
Kada je riječ o popisu stanovništva, istraživanje CEDEM-a je pokazalo da neće doći do većeg pomjeranja o nacionalnoj strukturi stanovništva u Crnoj Gori u odnosu na prethodni popis koji je obavljen 2011. godine.
Preko 90 posto građana koji su se izjasnili na prethodnom popisu kao Crnogorci ili Srbi, jednako će se izjasniti na predstojećem popisu. Preko 70 posto ispitanika se izjasnilo da nema potrebe preispitivati pitanje crnogorske nezavisnosti, dok 12 posto smatra da je potrebno ponovo razmotriti državni status Crne Gore.
U slučaju ponovnog raspisivanja referenduma o crnogorskoj nezavisnosti, 7 posto ispitanika se izjasnilo da bi glasalo da se Crna Gora pripoji Srbiji, a skoro 68 posto bi glasalo da Crna Gora ostane nezavisna država.
