Ranije odbačena ideja da je korona virus slučajno pušten iz labaratorije u Kini, ponovo se nalazi u fokusu nakon nove američke istrage o porijeklu virusa od kojeg je širom svijeta preminulo više od 3,2 miliona ljudi.
Stručnjaci kažu da će 90-dnevna revizija, koju je 26. maja naredio američki predsjednik Joe Biden, potaknuti obavještajne agencije da prikupe više informacija kao i da pregledaju one podatke koje imaju od ranije.
Bivši zvaničnici State Departmenta pod ranijim predsjednikom Donaldom Trumpom javno su tražili daljnju istragu porijekla virusa, kao i uostalom zvaničnici Svjetske zdravstvene organizacije.
Brojni naučnici uključujući američkog vodećeg epidemiologa doktora Anthonija Faucija kažu da vjeruju da je virus došao iz prirode i da je skočio sa životinja na ljude. Istraživači virusa nisu javno identifikovali niti jedan ključni novi dokaz koji bi hipotezu o curenju virusa iz labaratorije mogao učiniti vjerovatnijom.
Virolozi također kažu da je malo vjerovatno da će bilo kakav konačan odgovor o porijeklu virusa biti moguć za 90 dana. Rad na potpunom potvrđivanju porijeka i puteva prošlih virusa, poput SARS-a ili HIV-a, trajao je godinama ili u nekim slučajevima i decenijama.
Associated Press donosi pregled šta je do sada poznato o američkoj istrazi virusa.
Šta pregledaju obavještajne agencije?
Biden je naredio pregled onoga što je Bijela kuća rekla da je početno otkriće koje vodi do “dva vjerovatna scenarija” prenosa sa životinje na čovjeka ili curenje iz labaratorija. Izjava Bijele kuće kaže da dvije agencije naginju ka hipotezi o prenosu virusa iz prirode, dok druga agencija naginje ka tome da je virus procurio iz labaratorije.
Jedan dokument koji privlači novu pažnju je informativni list State Departmenta objavljen u posljednjim danima Trumpove administracije.
U dokumentu se navodi da SAD vjeruje kako su tri istraživača u laboratoriji Wuhan u Kini tražila liječenje za respiratorne bolesti u novembru 2019. godine. Međutim izvještaj nije konačan: porijeklo i težina bolesti osoblja laboratorije nije poznat, a kako navodi Associated Press većina ljudi u Kini redovno odlazi u bolnice zbog rutinskih pregleda, a ne u lokalne ambulante.
Dokument također ukazuje na studije takozvanog “dobijanja funkcije”, što bi u teoriji moglo povećati smrtnost ili prenosivost virusa, što je navodno urađeno u labaratoriji u Wuhanu uz podršku SAD-a.
Međutim, direktor Nacionalnog instituta za zdravstvo Francis Collins negirao je da SAD podržavaju bilo kakvo istraživanje “dobitka funkcije” korona virusa u Wuhanu.
David Feith koji je služio kao zamjenik pomoćnika državnog sekretara za pitanja istočne Azije i Tihog okeana, rekao je da podržava Bidenov poziv za pojačanom revizijom.
“Implikacija u izjavi predsjednika jeste da postoji još stvari da se analizira i prikupi no što je to bio slučaj”, rekao je Feith.
Koči li Kina istrage?
Bijela kuća kritikovala je Kinu zbog nedostatka transparentnosti, ponavljajući ranije kritike demokrata i republikanaca.
“Neuspjeh da naši inspektori budu na terenu u tim ranim mjesecima uvijek će kočiti bilo kakvu istragu o porijeklu COVID-19”, naveli su iz Bijele kuće.
Associated Press je ranije izvještavao o kineskom uplitanju u istragu Svjetske zdravstvene organizacije o virusu, kao i raspirivanje teorija zavjere online. Kina je također posljednjih godina tjerala novinare da napuštaju zemlju i zatvarala zviždače iz Wuhana ali i drugdje.
Nedostatak transparentnosti u Kini je značajan i poznat izazov. Ali to samo po sebi ne znači da se nešto skriva.
“Problem je kada objavite tu najavu (Bidenov poziv na istragu) u veoma politizovanom okruženju, to umanjuje vjerovatnoću da će Kina sarađivati u naporima kako bi porijelo virusa bilo pronađeno”, kaže Yanzhong Huang, viši saradnik za globalno zdravstvo u Vijeću za vanjske odnose.
Šta naučnici vjeruju o porijeklu virusa?
Najuvjerljiviji argument za istraživanje mogućnosti curenja virusa nisu nikakvi novi čvrsti dokazi, već činjenica da drugi put širenja virusa nije 100 posto potvrđen.
“Još uvijek postoji velika vjerovatnoća da je virus došao iz staništa za divlje životinje,” rekao je Arinjay Banerjee virolog iz Organizacije za vakcine i zarazne bolesti u Saskatchewanu Kanadi. On ukazuje na činjenicu da su prelijevanja, odnosno preskakanja virusa sa životinje na čovjeka, česti slučajevi u prirodi, te da naučnici već znaju za dva slična beta korona virusa koja su evoluirala kod šišmiša i izazvala epidemiju kada su ljudi zaraženi sa SARS-om i MERS-om.
Međutim slučaj nije u potpunosti zaključen.
“Postoje vjerovatnoće i postoje mogućnosti”, rekao je Banerjee.
“Budući da niko nije ni u jednoj životinji nije identifikovao virus koji je 100 posto jednak SARS-CoV-2, još uvijek ima prostora kod istraživača da se raspituju o drugim mogućnostima”.
Koliko dugo treba da se potvrdi porijeklo virusa?
Potvrditi porijeklo virusa sa 100 posto sigurnošću najčešće nije ni brzo ni lako, a i nije uvijek moguće.
Na primjer, naučnici nikada nisu povrdili porijeklo malih boginja prije no što je bolest iskorijenjena globalnim programom vakcinisanja.
U slučaju SARS-a, bolesti koja je uzrokovana beta korona virusom, poput trenutnog korona virusa, istraživači su prvi put virus otkrili u februaru 2003. godine. Kasnije te godine otkrili su najvjerovatnije domaćine virusa: himalajske cibetke pronađene na tržnici živih životinja u Guangdongu u Kini. No, tek 2017. godine istraživači su otkrili da je najvjerovatniji izvor virusa bio u pećini šišmiša u kineskoj provinciji Yunnan.
Koliko je važno razumijeti porijeklo?
Iz naučne perspektive, istraživači uvijek žele da bolje razumiju kako se neka bolest razvija. Iz perspektive javnog zdravlja, ako je virus prešao na to da se širi uglavnom kontaktom sa čovjeka na čovjeka, otkrivanje porijekla nije toliko bitno za strategiju suzbijanja bolesti.
“Pitanja porijekla i pitanja suzbijanja bolesti nisu ista stvar kada prenos sa čovjeka na čovjeka postane uobičajen,” kaže Deborah Seligsohn, stručnjakinja za okoliš i javno zdravstvo sa Univerziteta Vilanova.
Šta će se desiti nakon 90 dana?
Mnogi naučnici upozoravaju da je malo vjerovatno da će nakon 90 dana istraživanja biti poznati konačni rezultati.
“Čak i u najboljim okolnostima rijetko kad dobijemo sigurnost, samo određene nivoe vjerovatnoće,” kaže Stephen Morse, istraživač bolesti sa Univerziteta Columbia.
Bilo koja otkrića vjerovatno će biti politički eksplozivna, pogotovo ako se pojave novi dokazi koji podržavaju ili odbacuju teoriju životinjskog prenosa ili labaratorijskog curenja virusa. I neuspjeh u donošenju konačnih zaključaka, što je gotovo neizbježno nakon 90 dana, mogao bi pružiti Trumpovim pristašama i sličnim protivnicima materijal za argument, kao i ohrabriti teoretičare zavjera.
U međuvremenu stručnjaci poput Huanga iz Vijeća za vanjske odnose sumnjaju da bi Kina mogla jednostavno da se više povuče.
“Ovo će vjerovatno učiniti još izazovnijim izvlačenje ustupaka od Kine kako bi se omogućilo drugom timu da posjeti Wuhan ili da se ima nesmetan pristup za istraživanje”.
Korona virus otkriven je krajem decembra 2019. godine u kineskom gradu Wuhanu. Od tada se proširio širom svijeta, a zaraženo je više od 153 miliona ljudi.
