Holandija još uvijek nije počela sa isplatama naknada rođacima ubijenih tokom genocida u Srebrenici 1995. godine, jer oštećeni u ovom predmetu nisu prihvatili uslove koje im je Vlada Holandije ponudila, potvrdio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Semir Guzin, pravni zastupnik preživjelih Srebreničana.
Guzin za RSE pojašnjava da prema presudi Vrhovnog suda Holandije iz 2019. godine, ova država treba da isplati naknadu štete svima onima čiji su srodnici ubijeni unutar baze u Potočarima u julu 1995.
"Prema odluci Vrhovnog suda, Kraljevina Holandija snosi odgovornost za stradanja 350 Srebreničana, a šansa za njihovo preživljavanje, u slučaju da su ih holandske snage pokušale zaštititi, prema presudi, iznosi svega deset posto. Ovom odlukom obuhvaćeno je oko 1.000 osoba koji bi trebalo da dobiju odštetu", kazao je Guzin.
Više od 6.000 članova porodica ubijenih u genocidu u Srebrenici tužilo je 2007. godine Holandiju zbog uloge holandskog bataljona UN u zaštićenoj zoni Srebrenica ljeta 1995. godine, kada su snage Vojske Republike Srpske ušle u grad, te nakon toga ubile oko 8.000 muškaraca i dječaka.
Prema pravsonažnoj presudi iz jula 2019. godine, Holandija je dužna isplatiti odštetu porodicama žrtava. Sam iznos odštete nije preciziran.
Guzin dodaje da je nakon presude iz 2019. godine holandski parlament donio uredbu kojom je formirao Komisiju, a čiji je zadatak da vrši provjere ko ima pravo na tu naknadu štete.
Ističe, da je tu nastao najveći problem, jer prema odluci Komisije naknadu mogu tražiti samo oni koji su 1995. godine bili maloljetni, te oni koji su živjeli u domaćinstvu sa ubijenima.
"Za nas, kao i za sve preživjele, to je bilo neprihvatljivo, jer se na taj način drastično smanjivao broj onih koji bi mogli potraživati naknadu. S druge strane, apsolutno ne postoji pravna osnova da otštetu ne dobiju djeca čiji su roditelji tokom postupka umrli, tako da mi nismo htjeli odustati, po cijenu novog sudskog postupka", kaže Guzin za RSE.
Nakon više od godinu dana pregovora, Guzin napominje da su članovi Komisije pri holanadskom paralmentu uvažili skoro sve prijedloge oštećenih, te da očekuje da će tokom juna biti postignut dogovor, nakon čega slijedi isplata naknada.
U Memorijalnom centru Potočari do sada su ukopani posmrtni ostaci 6. 610 pronađenih i identifikovanih žrtava genocida. Još se traga za više od 1.000 nestalih.
Prva presuda za genocid u Srebrenici pred Haškim tribunalom je izrečena 2001. godine generalu Vojske Republike Srpske (VRS) Radislavu Krstiću koji je osuđen na 46 godina zatvora. Kazna je kasnije smanjena na 35 godina zatvora.
Ratni komandant VRS Ratko Mladić u prvostepenoj presudi osuđen je 2017. godine na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida i zločina protiv čovječnosti.
Žalbeno vijeće Međunarodnog mehanizma za krivične sudove, kao pravni nasljednik Tribunala u Hagu, 2019. godine izreklo je kaznu doživotnog zatvora bivšem predsjedniku bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) i vrhovnom komandantu VRS Radovanu Karadžiću.
Na doživotne kazne zatvora zbog genocida nad Bošnjacima u Srebrenici osuđene su i bivše starješine VRS potpukovnik Vujadin Popović i pukovnik Ljubiša Beara te Zdravko Tolimir, pomoćnik komandanta za obavještajno bezbjednosne poslove Glavnog štaba VRS.
