Na lokalne izbore u Hrvatskoj 16. svibnja izići će i predstavnici nacionalnih manjina. Iz te perspektive, najzanimljiviji će biti izbori u Vukovaru, Glini i Kninu.
Vukovar je na političkoj karti Hrvatske neuralgična točka što se tiče položaja srpske manjine, pogotovo otkako je tamo na vlasti ranije Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), a sada nezavisni gradonačelnik Ivan Penava.
Glavna politička stranka srpske manjine u Hrvatskoj – Samostalna demokratska srpska stranka (SDSS) – je za zamjenika gradonačelnika iz redova srpske manjine kandidirala šefa svoje gradske organizacije Srđana Kolara.
"Prvi prioritet bit će nam rad s mladima", kaže Kolar za Radio Slobodna Europa (RSE).
"Jer bili smo svedoci svih ovih dešavanja u gradu Vukovaru, međusobne nekomunikacije, netolerancije i na žalost sukoba, i mi tu imamo direktne izravne kontakte koji će pomoći u da mlade usmerimo u smeru sporta, a svakako da osnujemo jedan centar mladih koji će imati zadatak da okuplja svu omladinu grada Vukovara, nebitno na ime i prezime, odnosno na naciju i veru", najavljuje Kolar u slučaju izborne pobjede.
Prioriteti će biti i socijalni i privredni oporavak, pogotovo u suradnji sa tvrtkama iz Srbije, koja je Vukovaru odmah preko mosta, najavljuje Kolar.
On kaže da će neki na izborima vjerojatno kazniti suradnju SDSS-a i HDZ-a na državnoj razini, ali napominje da je upravo u gradu Vukovaru od početka koalicijske suradnje realizirano ili započeto mnogo projekata, od početka izgradnje pravoslavne crkve na Lipovači do raznih infrastrukturnih projekata.
Riječi drugih kandidata
U Vukovaru se na tu funkciju kandidira i i dosadašnji zamjenik gradonačelnika iz redova srpske manjine Srđan Milaković, kao kandidat Demokratske savez Srba (DSS).
U Glini, teško pogođenoj potresom krajem 2020. godine, SDSS kandidira svoju aktivisticu Bojanu Matijević, koja je dovršavanje studija veterine zamijenila radom na terenu pomažući u obnovi stradalima u potresu.
Njoj će se suprotstaviti dosadašnja nezavisna zamjenica gradonačelnika iz redova srpske manjine Branka Bakšić Mitić, koja je također angažirana na terenu u pomoći stradalima.
"Ja planiram i dalje radno. Moj cilj je obnova od posljedica potresa. Obnova kuća, to mi je broj jedan", najavljuje Branka Bakšić Mitić u izjavi za RSE.
Na konstataciju RSE da se u niz navrata žalila da nije imala nikakve pomoći od struktura vlasti u gradu Glini, a opet se kandidira za istu funkciju, Bakšić Mitić kaže: "Zbog izmjena zakona ove godine više nema zamjenika gradonačelnika iz redova većinskog naroda, znači ja ću biti izravno zamjenik gradonačelnika i – ako pobijedimo na izborima – nadam se da će ovaj put suradnja biti bolja."
SDSS je u Kninu napravio veliki iskorak i njihova saborska zastupnica Anja Šimpraga kandidirat će se uz potporu socijaldemokrata (SDP) za gradonačelnicu Knina, što je prvi puta od rata da se za tu funkciju kandidira netko iz redova srpske manjine. "Mi i SDP možemo biti pokretač razvoja u Kninu", kaže Šimpraga za RSE.
"Posljednje četiri godine, a i posljednjih 20 godina ne može nitko reći da se nije radilo ništa. Radilo se, svatko je radio koliko je vjerovatno mogao, a mi smatramo da se može i puno više", najavljuje Anja Šimpraga.
Pobijedi li Šimpraga, prioriteti će biti – ojačati okolna sela poticanjem poljoprivrede i seoskog turizma, omogućiti dostupan javni prijevoz na cijelom području grada i omogućiti kvalitetnu socijalnu uslugu svima. Ona vjeruje da će ući u drugi krug.
"Na prošlim izborima izašlo je nešto više od 5.000 glasača. Vjerovatno će sada biti oko 5.000. Imate dosta desnih opcija – pet kandidata, i ja sam šesta. Hajmo reći da centar i ljevicu predstavlja koalicija SDP-a i SDSS-a", kaže kandidatkinja za prvu ženu Knina.
Tko se bira na izborima?
Tamo gdje su manjine prisutne u značajnijem broju, biraju vlastitog zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika i župana.
Na lokalnim izborima 16. svibnja ukupno se bira 12 zamjenika župana iz redova manjina, deset iz redova srpske manjine i po jedan iz redova češke i talijanske manjine.
Srpska manjina bira zamjenika gradonačelnika u deset gradova, talijanska u čest, i češka u dva grada.
Najbrojniji su zamjenici načelnika općina iz redova manjina – bira ih se 20 iz redova srpske manjine, pet iz redova talijanske, tri iz redova mađarske, po dva iz redova bošnjačke, rusinske i romske manjine, po jedan iz redova češke i slovačke manjine i 14 iz redova hrvatskog naroda u općinama gdje su Hrvati manjina.
Tamo gdje neki kandidat ne dobije natpolovičnu većinu svih izišlih birača, dva kandidata s najboljim rezultatima odlaze u drugi krug koji će se održati najvjerojatnije 30. svibnja.
Također, 16. svibnja biraju se i gradska i općinska vijeća i županijske skupštine. U gradovima i općinama gdje pripadnika neke manjine ima između pet i 15 posto, u predstavničkom tijelu mora biti jedan predstavnik te manjine, a ako te manjine ima više od 15 posto, mora biti razmjerno zastupljena.
Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina obavezuje da manjine budu razmjerno zastupljene i u županijskim skupštinama, i to kada njihov broj prijeđe pet posto ukupnog stanovništva županije.
Prema podacima nevladine udruge GONG, na prošlim lokalnim izborima 2017. godine zamjenike župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina moglo je birati 138.752 birača, a zamjenike općinskih načelnika i gradonačelnika moglo je birati 62.079 birača iz reda pripadnika nacionalnih manjina, odnosno hrvatskog naroda.
Na izborima se tada ukupno biralo 9.579 mandata. Za izvršnu vlast biralo se 20 župana i 51 zamjenik, gradonačelnik Grada Zagreba s dva zamjenika te 127 gradonačelnika drugih gradova koji imaju 193 zamjenika.
Građani su birali i 428 načelnika općina i njihovih 440 zamjenika.
Posebno se biralo 63 zamjenika načelnika i gradonačelnika iz redova manjina u sredinama u kojima na to imaju pravo.
