Četiri mjeseca nakon izbora, Vlada premijera Zdravka Krivokapića suočena je sa najvećim izazovom u odnosima sa vladajućom većinom zbog premijerovog zahtjeva za smjenu ministra pravde Vladimira Leposavića koji ta većina ne podržava.
Krivokapić je 5. aprila saopštio da smjenu Leposavića traži zbog njegovog stava o genocidu u Srebrenici.
Leposavić je naime 26. marta u Skupštini Crne Gore izjavio da je spreman da prizna da se u Srebrenici dogodio genocid “kad se to i nedvosmisleno utvrdi“. Osporio je i legitimitet Haškog tribunala za bivšu Jugoslaviju koji je presudio da se u Srebrenici dogodio genocid.
Vladimir Leposavić je na mjesto ministra pravde izabran 4. decembra prošle godine, kao jedan od 12 ministara u Vladi premijera Krivokapića koja je formirana nakon što je na avgustovskim izborima smijenjena trodecenijska vlast Demokratske partije socijalista (DPS).
Vladu je izglasala parlamentara većina od 41 poslanika, na čelu sa prosrpskim Demokratskim frontom , Demokratama i građanskim pokretom URA.
Demokratski front i Demokrate poručile su u ponedjeljak, 5.aprila da neće podržati razrješenje ministra zbog njegovih izjava o Srebrenici.
Do sada najteži ispit za Krivokapićevu Vladu
Vlada je zapala u najozbiljniju krizu do sada zbog pitanja genocida u Srebrenici, događaja koji se desio prije 26 godina, kaže za Radio Slobodna Evropa direktorica Centra za građansko obrzovanje (CGO) Daliborka Uljarević:
„Ovo je do sada najsnažniji pokazatelj elementarnog nerazumijevanja premijera i predstavnika tri vladajuće koalicije i međusobnih razlika oko brojnih pitanja među kojima je i Srebrenica. Ovo je i pokazatelj da ova Vlada nije toliko ekspertska i da ne slijedi baš evropsku agendu“.
Ambasada SAD traži od Vlade Crne Gore osudu genocida u Srebrenici
Uljarević kao primjer navodi upravo Leposavića i njegove stavove o genocidu u Srebrenici:
„Leposavić nije pokazao neku vidljivu ekspertizu tokom dosadašnjeg mandata niti je promovisao sistem vrijednosti i standarde u domenu ljudskih prava koji baštine najprogresivnije članice Evropske unije“, konstatuje Uljarević.
Advokat i bivši ministar pravde Dragan Šoć ocjenjuje da ne postoji rasplet u vezi sa smjenom ministra Leposavića, ako do nje uopšte i dođe, koji bi bio povoljan za premijera i Vladu.
„Očito je da premijer za smjenu ministra Leposavića nema podršku one grupacije koja podržava Vladu a, s druge strane, ako povuče taj predlog to bi podrilo njegov legitimitet kao premijera. Bilo koja vrijanta nije dobra i ovo nije nimalo prijatna politička situacija za Vladu“, zaključuje Šoć.
Koje opcije predstoje?
Na Leposavićeve izjave o Srebrenici Evropska unija (EU) je 29. marta poručila da odbacuje i osuđuje svako poricanje, relativizaciju ili pogrešno tumačenje genocida u Srebrenici. Istim povodom američka ambasada u Podgorici izrazila je zabrinutost i nadu “da će Vlada Crne Gore nedvosmisleno osuditi masakr i nazvati ga onakvim kakav je bio - genocid".
Budući da su Demokratski front i Demokrate kao dvije najjače vladajuće grupacije već najavili da neće glasati za smjenu Leposavića, pitanje je kakav bi mogao da bude epilog sukoba premijera i partija čijim je glasovima izabran na čelo Vlade. Premijer Krivokapić, 5.marta nije imao dileme:
“Tvrdim, na osnovu informacija koje imam, da je ovo pokušaj rušenja Vlade iznutra. Na tome rade mnogobrojni i predstavnici pojedinih vladajućih partija i DPS zdušno sa njegovim uvijek prisutnim satelitima i još osjećam pipke hobotnice koje ne možemo da odsiječemo”.
Iako je aktueni zahtjev premijera za smjenu Leposavića na fonu evropskih vrijednosti priznavanja geocida, Daliborka Uljarević ne očekuje promjenu “evropskog kursa” Vlade:
„Ne očekujem neke promjene jer mi odavno imamo lutanja na tom putu. Još iz vremena bivše vlasti koja nas je dovela do klauzule balansa svjesno štiteći svoje pozicije moći. Ova nova vlast nije uradila ništa da stvari pomjeri naprijed, prije svega zbog suštinskog nepoznavanja procesa integracije “, kaže Daliborka Uljarević.
Ona ne vjeruje ni da su novi izbori realan epilog postojeće krize vlasti:
„Ne vjerujem da ovaj sukob može odmah indukovati vanredne parlamentarne izbore. Mislim da će se intezivirati ovo mučno nadgornjavanje političkih aktera što nije u korist javnog interesa i tema koje su sada pritoritet – zdravlje, ekonomija, vladavina prava“.
Kada će poslanici glasati o smjeni Leposavića?
Premijer Zdravko Krivokapić dostavio je danas, 6.aprila Skupštini Crne Gore zahtjev za razrješenje ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavića. U obrazloženju zahtjeva, Kriokapić je naveo da je javno djelovanje Leposavića od izbora na funkciju ministra, odstupalo od zvaničnih stavova Vlade i Sporazuma lidera tri pobjedničke koalicije iz septembra 2020.
Prema proceduri, parlament bi o ovom predlogu trebalo da se izjasni na plenumu. Međutim, ne postoji zakonski rok do kojeg bi ta tačka morala da se nađe na dnevnom redu.
Advokat i bivši ministar pravde Dragan Šoć za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da predsjednik parlamenta odlučuje kada će tačka za razrješenje biti na dnevnom redu.
„Logično mi je da to ide kao prioritetno jer se radi o Vladi ali ne postoji rok i oko toga se dogovaraju. Obično na svakoj sjednici parlamenta ima tačka imenovanja i razrješenja u koju spada formalno i ova, iako se radi o predlogu koji ima značajnu političku težinu“, dodaje Šoć.
Ukoliko ministar Leposavić bude smijenjen a parlament ne podrži izbor novog kandidata, Šoć pojašnjava da bi u tom slučaju upražnjeno mjesto vršio neko od ministara ili premijer.
Parlamentarna matematika
Vladu Zdravka Krivokapića je izglasala parlamentarna većina od 41 poslanika, na čelu sa prosrpskim Demokratskim frontom, Demokratama i građanskim pokretom URA.
Demokratski front i Demokrate poručili su u ponedjeljak, 5.aprila da neće podržati razrješenje ministra zbog njegovih izjava o Srebrenici, što znači da su 37 poslanika aktuelne parlamentarne većine protiv.
Kao razlog iz DF su naveli da Leposavićeve stavove dijele svi Srbi u Crnoj Gori.
“Dok je poslanika DF-a, Leposavić neće biti smijenjen zbog stavova koje dijeli svaki Srbin u CG" poručio je je Slaven Radunovic iz DF.
Za Demokrate je glasanje za smjenu Leposavića problem kako su naveli “ukoliko to nije dogovor parlamentarne većine”. A da dogovor ne postoji jasno je nakon protivljenja DF.
Jedino je URA sa 4 poslanika pri stavu da onome ”ko ne razumije da se u Srebrenici dogodio genocid nije mjesto na državnim funkcijama” , kako je rekao njihov lider Dritan Abazović.
Od 40 poslanika opozicije odlazak Leposavića, će kako su se već izjasnili podržati Socijaldemokratska partija, Socijaldemokrate, Bošnjačka i Liberalna partija, ukupno devet poslanika.
Takav stav se očekuje i od 29 poslanika Demokratske partije socijalista koji su tražili njegovu smjenu zbog izjava o Srebrenici kao i dva predstavnika albanskih partija.
Parlamentarna aritmetika pokazuje da bi jedina opcija za smjenu mogla biti glasovima opozicije odnosno DPS i ostalih partija uz glasove vladajuće URA.
Državni sekretar u Leposavićevom kabinetu Ivan Vukićević poručio je Krivokapiću da bi smjenjivanje članova Vlade mimo podrške parlamentarne većine, zahvaljujući kojoj je izabran, bilo izigravanje većinske volje građana iskazane na parlamentarnim izborima 30. avgusta.
Vukićević je rekao i da bi Leposavić sam podnio ostavku, da je Krivokapić za njegovu smjenu imao podršku poslanika sadašnje parlamentarne većine.
Leposavićeva tri “grijeha”
Premijer Zdravko Krivokapić je, 5. aprila, rekao da su za smjenu ministra Leposavića bile ključne tri stvari: istup u vezi sa Zakonom o amnestiji, za koji smo mu, kako je rekao “progledali kroz prste”. Potom oklnosti oko usvajanja tužilačkih zakona, kada je rekao šefovima poslaničkih klubova “da je to dobro, ne vodeći računa da je to direktno udar i svađa sa međunarodnom zajednicom”. Treća je izjava o genocidu u Srebrenici za koju je premijer rekao “da je dolila ulje na vatru”, a kojom je relativizovao taj zločin.
Ministar Leposavić je 15. decembra 2020. godine, najavio mogućnost donošenja Zakona o amnestiji ukoliko sud potvrdi prvostepene presude za pokušaj terorizma liderima Demokratskog fronta (DF) Andriji Mandiću i Milanu Kneževiću. On je tada dokaze, koji su teretili lidere DF-a, nazvao skandaloznim.
Tužilački zakoni čije je promjene predložila Vlada još jedna su tačka sporenja sa međunarodnom zajednicom.
Njihovo izglasavanje bilo je planirano za 18. februar, ali je stopirano i odloženo usled pritiska Evropske unije, u čemu ih je podržala i Ambasada SAD i nakon stava Venecijanska komisija koja je 22 marta dala negativno mišljenje o tim zakonima.
Ko je Vladimir Leposavić
Leposavić je doktor pravnih nauka Beogradskog univerziteta, Fulbrajtov stipendista, advokat i član pravnog tima mitropolije Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori.
Dvije nedjelje nakon što je izabran na mjesto ministra pravde dostavilo je Vladi na usvajanje izmijenjeni Zakon o slobodi vjeroispovijesti. U tom predlogu su po volji SPC izbrisani svi sporni djelovi Zakona koji je ranije usvojila vlada DPS a zbog kojih su crkva i prospske partije organizovali višemjesečne proteste.
U martu je najavio da je sa SPC, uspješno obavio dijalog i usaglasio tekst budućeg Temeljnog sporazuma koji će uskoro biti potpisan a koji reguliše odnose države i SPC.
Ministar Leposavić se nije oglašavao povodom zahtjeva za smjenu.
Krivokapić je rekao da će Leposavić ostati na poziciji ministra do izbora novog jer “želi da i dalje obavlja tu funkciju“.
“To je njegovo pravo dok ne bude razriješen. Ja ću biti taj koji će permanentno da daje zadatke ministru”, najavio je Krivokapić.
Korordinator pravnog tima Mitropolije Srpske pravoslavne crkve Velibor Džomić poručio je Leposaviću da sve dok ga Skupština ne smijeni ima pravo da u punom kapacitetu donosi odluke kao ministar pravde. “Ministre, vršite svoje dužnosti“, poručio mu je Džomić.
Podrška Leposaviću
Više stotina građana u Podgorici, Nikšiću, Baru, Beranama…. istog su dana ( 5. aprila) protestvovali povodom odluke premijera da pokrene postupak za smjenu Leposavića.
Okupljeni ispred zgrade Vlade u Podgorici skandirali su "Kosovo je srce Srbije” "izdaja, izdaja" i "ustaše, ustaše", "Ne damo svetinje", "Đeda (mitropolita Amfilohija) si nam izdao"... Oni su negirali genocid u Srebrenici skandirajući "Crna Goro gorska vilo genocida nije bilo" i transparentom “Zbog Srebrenice sa funkcije se Srbin skida, upamtite nije bilo genocida “.
Okupljeni su vrijeđali i predsjednika Skupštine Aleksu Bečića poručujući mu "da je izdao Kosovo" jer je Glauku Konjufci 25.marta čestitao izbor za predsjednika parlamenta Kosova i poručio da Priština može računati na pomoć Podgorice.
Čestitka je inače objavljena na sajtu kosovskog parlamenta 2.aprila a do crnogorske javnosti stigla je podsredstvom srpskih medija koji Bečićevu čestitku ocijenili kao bruku, sramotu, izdaju i slično.
