Covid-19 je nepravedno uticao na neke ljude, pogoršavajući postojeće nejednakosti u zdravstvu i dobrobiti unutar i između zemalja, saopštila je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) u utorak 6. aprila.
Povodom Svjetskog dan zdravlja, 7. aprila 2021. godine, SZO podsjeća da su unutar zemalja, bolesti i smrt od Covid-a 19 bile veće među grupama koje se suočavaju s diskriminacijom, siromaštvom, socijalnom isključenošću i lošim svakodnevnim životnim i radnim uslovima - uključujući humanitarne krize.
Procjenjuje se da je pandemija prošle godine dovela između 119 i 124 miliona ljudi u ekstremno siromaštvo. Postoje i uvjerljivi dokazi da je to povećalo rodne razlike u zaposlenosti, tako što su žene u posljednjih 12 mjeseci žene ostajale bez posla više nego muškarci.
“Ove nejednakosti u životnim uvjetima ljudi, zdravstvenim uslugama i pristupu moći, novcu i resursima su dugogodišnje. Rezultat: Stope smrtnosti djece mlađe od pet godina među djecom iz najbogatijih domaćinstava dvostruko su veće od stope djece iz najbogatijih domaćinstava. Očekivano trajanje života ljudi u zemljama sa niskim prihodima je 16 godina manje nego za ljude u zemljama sa visokim dohotkom”, navode iz SZO.
U SZO dodaju da se, kako se zemlje nastavljaju boriti protiv pandemije, pojavljuje jedinstvena prilika da se bolje izgrade pravedniji, zdraviji svijet primjenom postojećih obaveza, rezolucija i sporazuma, istovremeno uzimajući nove i hrabre obveze, zbog čega je SZO uputila pet poziva za hitne mjere za poboljšanje zdravlja svih ljudi.
“Ubrzati pravedan pristup tehnologijama Covid-19 između i unutar zemalja
Sigurna i efikasna cjepiva su razvijena i odobrena rekordnom brzinom. Sada je izazov osigurati da budu dostupni svima koji ih trebaju. Ključna će ovdje biti dodatna podrška Covax-u, stupu cjepiva, koji se nada da će dostići 100 zemalja i ekonomija u narednim danima”, navode iz SZO.
Podsjećaju kako vakcine same neće prevladati Covid-19, te da su roba poput medicinskog kiseonika i lične zaštitne opreme , kao i pouzdani dijagnostički testovi i lijekovi također vitalni.
Iz SZO navode kako je potrebno uložiti u primarnu zdravstvenu zaštitu.
“Barem polovina svjetske populacije još uvijek nema pristup osnovnim zdravstvenim uslugama; više od 800 miliona ljudi troši najmanje 10 posto prihoda svog domaćinstva na zdravstvenu zaštitu, a iz džepa svake godine gotovo 100 miliona ljudi dovodi u siromaštvo”, upozoravaju u tekstu objavljenom na njihovoj stranici povodom Svjetskog dana zdravlja.
Dodaju da je, kako se zemlje budu kretale naprijed nakon Covid-a19, od vitalne važnosti izbjegavati rezove u javnoj potrošnji na zdravstvo i druge socijalne sektore.
“Umjesto toga, vlade bi trebale ispuniti preporučeni cilj SZO-a da potroši dodatnih jedan posto BDP-a na primarnu zdravstvenu zaštitu (PZZ). Dokazi otkrivaju da su zdravstveni sistemi orijentisani na PZZ neprestano donosili sve bolje zdravstvene ishode, poboljšali pravičnost i poboljšali efikasnost. Povećavanjem intervencija PZZ u zemljama sa niskim i srednjim prihodima moglo bi se spasiti 60 miliona života i povećati prosječni životni vijek za 3,7 godina do 2030. godine”, navodi se u na stranici SZO.
Vlade takođe moraju smanjiti globalni manjak od 18 miliona zdravstvenih radnika potrebnih da bi se postigla univerzalna zdravstvena pokrivenost do 2030, što prema njihovim procjenama uključuje stvaranje najmanje 10 miliona dodatnih radnih mjesta sa punim radnim vremenom na globalnom nivou i jačanje napora na ravnopravnosti spolova.
Jedan od pet poziva na akciju je i dati prioritet zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti.
“U mnogim zemljama, socijalno-ekonomski utjecaji COVID-19, kroz gubitak posla, povećanje siromaštva, poremećaje u obrazovanju i prijetnje prehrani, premašili su utjecaj virusa na javno zdravlje. Neke su zemlje već uspostavile proširene šeme socijalne zaštite kako bi ublažile ove negativne učinke šire socijalne nevolje i započele dijalog o tome kako nastaviti pružati podršku zajednicama i ljudima u budućnosti”, upozorava SZO.
Mnoge zemlje, kako se navodi suočavaju se s izazovima u pronalaženju resursa za konkretnu akciju, pa će biti od vitalne važnosti osigurati da ove dragocjene investicije imaju najveći uticaj na one kojima je najpotrebnija i da zajednice u nepovoljnom položaju budu uključene u planiranje i provedbu programa.
SZO navodi i da je potrebno izgraditi sigurne, zdrave i inkluzivne četvrti, te ojačati sisteme podataka i zdravstvenih informacija.
