Ministar spoljnih poslova Srbije Nikola Selaković izjavio je 13. marta da je protestna nota Hrvatske, u kojoj se izražava zabrinutost zbog pretnji predstavnicima hrvatske manjine na društvenim mrežama u Srbiji, "najbesmislenija nota koju su do sada primili".
Selaković je rekao da se u Hrvatskoj "bez ičije reakcije čuju uvrede na račun predstavnika Srbije, pa i građana".
"To je jedna od najglupljih i najbesmislenijih nota koje smo do sada primili jer je reč o nečijim stavovima, možda pretnjama, izlivima ružnih osećanja ljudi na društvenim mrežama, dok se u isto vreme, u zvaničnim sredstvima informisanja u Hrvatskoj, protiv najviših državnih funkcionera Srbije iznose najmonstruoznije i najbrutalnije uvrede", rekao je Selaković za agenciju Tanjug.
Navodeći da državni organi Srbije "štite svačiji integritet" i da svako "može da se oseća sigurno", Selaković je protestnu notu Hrvatske ocenio kao "provokaciju".
"Na ovakve stvari, Srbija će uvek reagovati štiteći svoj državni i nacionalni interes i svoje dostojanstvo", rekao je Selaković.
Hrvatsko Ministarstvo spoljih i evropskih poslova navelo je 11. marta u protestnoj noti Srbiji da su nakon pokretanja procedure uvođenja bunjevačkog govora kao službenog jezika na području Subotice, predstavnici institucija hrvatske nacionalne manjine u tom gradu na severu Srbije izloženi teškim uvredama, pretnjama i zastrašivanjima na društvenim mrežama.
Hrvatsko Ministarstvo uputilo je i početkom marta protestnu notu Srbiji preko svog ambasadora u Beogradu.
"Bunjevački govor nije jezik, on pripada novoštokavskom ikavskom dijalektu, jedan je od dijalekata hrvatskog jezika", rekao je šef hrvatske diplomatije Gordan Grlić Radman.
Kao odgovor na pokretanje postupka priznavanja bunjevačkog kao službenog jezika uz srpski, mađarski i hrvatski u Subotici, Hrvatsko nacionalno veće u Srbiji zatražilo je od predsednika Srbije Aleksandra Vučića da se status službenog jezika da i hrvatskom jeziku u celoj Vojvodini, kao i u gradu Somboru i opštinama Apatin i Bač.
Prema zakonu o službenoj upotrebi jezika i pisma Srbije, jezik nacionalne manjine uvodi se u službenu upotrebu ako je broj pripadnika te nacionalne manjine na teritoriju jedinice lokalne samouprave najmanje 15 posto, a Bunjevaca je u Vojvodini nešto više od devet posto.
U Srbiji živi oko 16.500 Bunjevaca, od kojih 13.500 u Subotici. Bunjevci, koji od 2003. godine imaju i svoje nacionalno veće u Srbiji, sebe smatraju posebnom nacijom, dok hrvatska zajednica to negira, smatrajući da je ta etnička grupa deo hrvatskog naroda.
