Jedan od ovogodišnjih dobitnika nagrade grada Splita za životno djelo bit će i Miljenko Smoje, novinar, književnik i autor scenarija za televizijske serije "Naše malo misto" i "Velo misto" koje su postale dio identiteta Dalmacije i Splita.
Dok neki kažu kako nikada nije kasno nagraditi Smoju zbog njegovog neprocjenjivog doprinosa i ljubavi za malog čovjeka, drugi su ogorčeni jer će godišnju nagradu dobiti i veterani postrojbe vojne policije čiji su pripadnici radili ratne zločine u bazi Lora u Splitu devedesetih.
Smoje je početkom devedesetih bio oštar kritičar hrvatskih vlasti, surađivao je i u drugom simbolu Splita "Feral Tribuneu", a nakon njegove smrti 1995. godine po ocjeni mnogih istiskuje ga se iz javnog sjećanja i minoriziraju njegove zasluge za hrvatsku kulturu, Dalmaciju i grad Split.
Jedan od članova splitske Komisije za javna priznanja koji su tako odlučili je i akademik, nekadašnji hrvatski ministar vanjskih poslova i Smojin kolega u "Slobodnoj Dalmaciji" Davorin Rudolf, koji u izjavi za Radio Slobodna Europa (RSE) priznaje da je bio iznenađen kada je vidio prijedlog za Smoju, jer je vjerovao da je takvu nagradu Smoje davno dobio.
"Ali nikada nije kasno", odlučan je Rudolf.
"I došla je generacija u ovoj Komisiji koja želi ispraviti taj propust, grešku, kako god hoćete i dodijeliti mu nagradu. Zašto? Prvo, Smoje je hrvatski pisac. Drugo, Smoje je bio intelektualac, a zadaća svakog intelektualca je da bude usuprot vlasti. To je imanentno intelektualcu. I on je bio takav, takav je život i živio, i imao je vječno nekakvih teškoća s politikom", kaže Rudolf.
Zbog zamjerki na pojedine scene u "Našem malom mistu" i "Velom mistu" Smoje je bio tema i na Centralnom komitetu Saveza komunista Hrvatske (SKH), gdje ga je branio književnik Mirko Božić, prisjeća se sugovornik RSE.
"Bilo je hrabro to što je pisao, ali ja znam da je to bila njegova dužnost kao intelektualca", kaže Rudolf, a što se tiče kritika da je Smoje "pogriješio" devedesetih, odgovara:
"Pa koliko je ljudi u Hrvatskoj i u Jugoslaviji 'pogriješilo' u doba kada je ta država nestajala? Možda je bilo takvih 'grešaka', ja u to sada ne ulazim. Ali ono što je važno je da je ostavio velik književni i novinarski opus, i meni imponira što je uvijek pisao za malog čovjeka. Zalagao se baš za male ljude."
Osim Smoji, bit će dodijeljene još dvije nagrade za životno djelo, a jednu od četiri godišnje nagrade grada Splita dobit će i udruga veterana 72. bojne vojne policije.
Slučaj Lora
Jedan od osnivača i dugogodišnji urednik "Feral Tribunea", novinar Viktor Ivančić, u izjavi za RSE ne krije ogorčenje.
"Meni je nespojivo da će u istom 'paketu' sa nagradom Smoji za životno djelo godišnju nagradu grada Splita dobiti i veterani 72. bojne vojne policije, jedinice čiji su pripadnici 'operirali' u Lori", kaže Ivančić.
U postupku Lora I za ratne zločine nad srpskim civilima u bazi vojne policije Lora u Splitu osmorica pripadnika 72. bojne vojne policije osuđeni su na ukupno 51 godinu zatvora kazne zbog premlaćivanja i mučenja više većinom srpskih civila 1992. godine, od čega su trojica umrla.
U postupku Lora II tri su nekadašnja pripadnika 72. bojne osuđena na ukupno 16 godina za ratne zločine nad zarobljenim pripadnicima Jugoslavenske narodne armije (JNA) i srpskih paravojnih postrojbi - mučenja i maltretiranja više osoba od čega su dvojica preminula.
Desetak pripadnika te postrojbe osuđeno je za ratne zločine nad srpskim civilima i ratnim zarobljenicima u bazi vojne policije Lora u Splitu početkom devedesetih kada je veči broj njih mučen i premlaćivan, a pet osoba je od premlaćivanja i umrlo.
"Sve što je Smoje radio protivi se tome, tako da imam osjećaj da je to sve skupa jedna stara kaša ovdašnjeg poricanja. Mislim da više treba Smoje onima koji dodjeljuju nagradu, nego što Smoji treba nagrada, a njima treba Smoje da bi relativizirali ulogu pripadnika 72. bojne u ratu", kaže Ivančić.
Ivančić tvrdi da se o tome kakvo mišljenje gradske vlasti Splita imaju o postupcima pripadnika 72. bojne moglo vidjeti po dizanju spomenika toj postrojbi na ulazu u Loru 2016. godine, gdje je bio i tadašnji splitski socijaldemokratski gradonačelnik Ivo Baldasar.
"Znate, to je i više od poricanja. To je otprilike poruka: 'znamo što se u Lori dešavalo i smatramo da je to herojsko djelo'. Staviti Smoju i 72. bojnu u isti paket, to mi je potpuno moralno nepodnošljivo", poručuje Ivančić.
Smoju je za nagradu grada Splita za životno djelo predložila nevladina udruga "Za Split".
"Svojim dugogodišnjim radom Miljenko Smoje zadužio je Split i njegove građane, kao i građane Lijepe naše, približivši svim svojim čitateljima život malog čovika u malim mistima Dalmacije kao i u Splitu, svojim TV serijama postigao neviđenu gledanost, prikazujući i povijest Splita i simbola Splita, nogometnog kluba Hajduk", navedeno je u njihovom prijedlogu što ga potpisao predsjednik udruge Vinko Jelaska.
Ostali laureati
Osim njega, Komisija za javna priznanja grada Splita odlučila je da nagrade za životno djelo idu i nedavno preminuloj prvakinji Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu Zoji Odak i humanitarnoj aktivistici Đordani Barbarić, a godišnje nagrade bit će dodijeljene još ravnatelju splitskog Kliničko bolničkog centra (KBC) Juliju Meštroviću, Ženskoj klapi "Ventula", Športskom društvu "Jadran" i splitskom Respiratorno-intenzivističkom centru.
Nagrade grada Splita bit će dodijeljene 7. svibnja na dan grada i blagdan sv. Duje, zaštitnika Splita.
