Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović saopštio je 10. marta da su izuzetno opasni zaključci Narodne skupštine Republike Srpske u kojima se zagovara "mirni razlaz".
Džaferović je u saopštenju ovo ocijenio novim pokušajem prekrajanja granica i ugrožavanjem mira.
On je istakao i da posebna sjednica entitetskog parlamenta "dokazuje da i dalje postoje politike koje i nakon genocida i drugih masovnih zločina još žele da dovode u pitanje Bosnu i Hercegovinu i mir".
"Njihove prijetnje o raspadu i razlazu podsjećaju na poruke ratnog zločinca Radovana Karadžića koje je on svojevremeno slao iz Skupštine BiH, te tako trebaju biti i shvaćene. Moja poruka im je neka se ne igraju s vatrom", navodi se u saopštenju člana Predsjedništva BiH.
Poslanici Narodne skupštine Republike Srpske su na posebnoj sjednici usvojili zaključke u vezi sa ocjenom rada visokog predstavnika, primjenom Aneksa 10 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH u periodu razgovora o imenovanju novog visokog predstavnika, koji je uputio predsjedavajući predsjedništva BiH Milorad Dodik.
"Srbi su za izvornu primjenu Dejtonskog mirovnog sporazuma, za ukidanje visokog predstavnika i za referendum o statusu Republike Srpske ukoliko se njihovi stavovi ne uvaže", izjavio je Dodik, na posebnoj sjednici 10. marta.
Džaferović je naveo da je "Bosna i Hercegovina postojala mnogo prije Dejtona i da će postojati i ukoliko ga ne bude".
"A oni koji su danas zaprijetili jednostranim rušenjem Dejtona trebaju da znaju da će u tom slučaju nestati samo ono što je nastalo u Dejtonu, a to su entiteti", navodi se u saopštenju člana Predsjedništva BiH.
Džaferović je ocijenio i da su zaključci Skupštine RS-a o OHR-u pravno ništavni, jer entitetska skupština nema mandat da odlučuje o poziciji OHR-a, te smatra da takve poruke moraju biti razlog da se nastavi misija i intenzivira angažman OHR-a kroz reaktiviranje bonskih ovlaštenja.
"Pozivam Vijeće za provedbu mira i države svjedoke Dejtonskog mirovnog sporazuma da vrlo ozbiljno shvate situaciju u Bosni i Hercegovini nakon današnjih najava iz Banjaluke, jer je riječ o udaru na temelje BiH što može ozbiljno ugroziti mir i stabilnost", navodi se u saopštenju.
Šta su 'bonska ovlaštenja' visokog predstavnika?
"Bonska ovlaštenja" odnose se na odluke Vijeća za provedbu mira u BiH sa sastanka Bonu, održanom u decembru 1997. godine.
Vijeće za provedbu mira je tada, razrađujući Aneks 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim su određena ovlaštenja visokog predstavnika, omogućilo visokom predstavniku da smijeni sa dužnosti javne zvaničnike koji krše zakonski preuzete obaveze i Dejtonski mirovni sporazum, te da, kada to smatra neophodnim, nametne ključne zakone ukoliko ih ne usvoje zakonodavna tijela BiH.
