Predstavnici srebreničkih Bošnjak ipak će prihvatiti šest mandata koje su osvojili na izborima u Srebrenici, iako su bojkotovali ponovljene izbore održane u nedelju, 21. februara.
Ovo je dogovoreno na sastanku najviših državnih i političkih predstavnika Bošnjaka i rukovodstva Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini (BiH) na čelu s reisu-l-ulemom Huseinom Kavazovićem koji je održan 4. marta u Sarajevu, potvrdio je za Radio Slobodna Evropa Mustafa Prljača, savjetnik reisu-l-uleme Islamske zajednice u BiH.
Sa liste "Moja adresa: Srebrenica", koju čine Stranka demokratske akcije (SDA), Stranka za BiH (SBiH), Savez za bolju budućnosti, Pokret demokratske akcije izabrano je pet odbornika, a s liste Demokratske fronte (DF)-Građanskog saveza izabran je jedan odbornik.
U Skupštinu ulaze Ćamil Duraković, Hamdija Fejzić, Salko Tursunović, Zulfo Salihović i Almir Dudić. Iz Demokratske fronte-Građanskog saveza u Skupštinu ulazi Dželaludina Nukić.
Bošnjaci u Srebrenici o promjeni stava
"Prvo su nam rekli da ne izlazimo na izbore, onda da neće prihvatiti mandate, sada prihvataju. Sad se mi pitamo jesmo li pogriješili, jesmo li ispravno uradili, ne znamo ni koga više da slušamo ni kako da se ponašamo. Ne znam ni trebamo li sami sebe više da slušamo", kaže Zumra iz Srebrenice, koja je prihvatila poziv predstavnika Koalicije Moja adresa Srebrenica da ne izađe na ponovljene izbore 21. februara.
Ćamil Duraković, jedan od onih koji su dobili i i koji će prihvatiti mandat za Skupštinu Srebrenice, kaže da je odluka o bojkotu bila zajednička.
"Dogovor je bio da se građani pozovu na bojkot i da Bošnjaci na listama neće prihvatiti mandate. Nažalost, desilo se nešto sasvim drugo gdje su pojedinci koristili tu tešku političku situaciju i već počeli razgovarati o lokalnoj vlasti očekujući da ćemo se mi povući, a potom oni sa tih listi ušli u vlast", kazao je za RSE Duraković.
Duraković nije želio precizirati na koga je mislio kada je rekao da su neki htjeli iskoristiti situaciju i zauzeti njihove odborničke mandate.
Kandidat za načelnika Srebrenice ispred Koalicije Moja adresa Srebrenica Alija Tabaković kazao je u telefonskom razgovoru za RSE da ne želi uopšte komentarisati promjenu odluke o prihvatanju mandata, a Sadik Ahmetović nije dostupan za medije.
Kakav je stav OSCE?
Srebreničanin Mustafa smatra da su i bošnjački političari shvatili da su odluku o bojkotu izbora donijeli nesmotreno.
"Možda su imali dobre namjere. Međutim, onog momenta kad predstavnici međunarodne zajednice nisu htjeli da razgovaraju s njima niti da ih podrže, shvatili su da su pogriješili. Učinjena je greška u koracima, mislim da u budućnosti ne smijemo tako raditi i da trebamo biti mudriji."
Bošnjački političari, kada su vidjeli da bojkot izbora nije izazvao željeni rezultat i da njihovo odbijanje mandata dovodi do situacije da se u Srebrenici formira jednonacionalna vlast, pokušali s dobiti podršku od međunarodne zajednice.
Podsjećamo, osam stranaka iz Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) poslalo je 23. februara zahtjev ambasadama u BiH za zakazivanje hitnog sastanka u vezi s situacijom u Srebrenici.
Pismo je upućeno ambasadorima SAD-a, Njemačke, Italije, Velike Britanije, Francuske, te šefu Delegacije EU Johannu Sattleru i Misiji OSCE-a u BiH, odnosno Kathleen Kavalec.
No, do sastanka nije došlo. Iz Misije OSCE-a u BiH rečeno je da bojkot izbora nije u duhu demokratije.
Kakvu je ulogu imala Islamska zajednica?
Uslijedio je sastanak čelnika probosanskih političkih stranaka na inicijativu Islamske zajednice u BiH, na kojem je dogovoreno da se mandati prihvate.
Sastanak je, nakon dvosatnog razgovora i analize različitih aspekata teme koja je postavljena pred prisutne, rezultirao Izjavom koju su potpisali politički akteri koji su se obavezali na zajedničko djelovanje u cilju poboljšavanja uvjeta života povratnika u RS, saopšteno je nakon sastanka iz Islamske zajednice u BiH.
Izjavu o Srebrenici koju su potpisali lideri Stranke demokratske akcije (SDA), Saveza za bolju budućnost (SBB), Narod i Pravda (NIP), Bakir Izetbegović, Fahrudin Radončić, Elmedin Konaković, federalni premijer Fadil Novalić i član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović na poziv Islamske zajednice u BiH, odbio je potpisati prvi čovjek Socijaldemokratske partije (SDP) Nermin Nikšić.
'Zamazivanje očiju' Bošnjacima?
U Saopštenju koje je objavio SDP nakon sastanka Nermin Nikšić je kazao da mu je nejasno zašto o ovim političkim temama potpisuju zajedničku izjavu sa Islamskom zajednicom, jer ne postoji demokratska zemlja u svijetu za koju bi mogli navesti primjer da stranke potpisuju sporazum o političkom djelovanju sa vjerskom zajednicom.
On je obrazložio da je ovom sastanku prisustvovao iz pozicije predsjednika multietničke stranke i da mu izjava djeluje kao da je pisana samo da se još jednom zamažu oči tim ljudima (Bošnjacima u Srebrenici) i da ih se još jednom svjesno prevari.
Iz SDA nisu željeli komentarisati šta ih je opredijelilo da podrže prihvatanje mandata, kada su njihovi članovi donijeli odluku o bojkotu izbora.
Samo su podsjetili da su na sastancima prije ponovljenih izbora dali odriješene ruke svojim kandidatima na listi za izbore u Srebrenici da sami odluče.
Kako se stiglo dovde?
Na Lokalnim izborima u BiH, održanim 15. novembra 2020. godine utvrđene su brojne nepravilnosti prilikom glasanja u Srebrenici.
Centralna izborna komisija je poništila izbore sa 28 biračkih mjesta i zakazala nove 21. februara.
Koalicija "Moja adresa Srebrenica" osvojila je šest mandata na biračkim mjestima koja nisu poništena.
Za bojkot su se odlučili što Centralna izborna komisija BiH "nije omogućila da se ponovi glasanje putem pošte".
"Na ovaj način ćemo iskazati naš vid demokratske borbe, jer smo nezadovoljni odlukom Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine koja nije poništila glasove dijaspore i omogućila da ponovo glasaju", rekao je uoči ponovljenih izbora za RSE Alija Tabaković, koji je bio kandidat za načelnika Opštine Srebrenica ispred Koalicije koju predvodi Stranka demokratske akcije (SDA).
Ćamil Duraković kaže za RSE da neće odustati od svoje borbe i podsjetio da su žalbu proslijedili Apelacionom sudu čiju odluku čekaju.
Žalba je sročena protiv odluke Centralne izborne komisije BiH koja nije poništila glasove pristigle iz inostranstva navodeći da je CIK donio, "za Bošnjake nepravednu i nepotpunu odluku o poništavanju glasova samo s redovnih biračkih mjesta".
Bošnjaka u tom gradiću na istoku Bosne i Hercegovine, prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. godine, ima 7.500, a Srba oko 6.000.
Skupštinu opštine Srebrenica čini 21 odbornik. Bošnjaci imaju šest mandata, a Srbi 15 mandata.
