Šezdeset dvije nevladine organizacije zatražile su uvođenje moratorijuma na lov u Crnoj Gori.
Neposredan povod je pojavljivanje dva mečeta u Beranama u petak (19. februara) i ubijanje medvjedice dan ranije, za koju se pretpostavlja da im je majka.
Slučaj u Beranama, gradu na sjeveru Crne Gore, poslednji je u nizu ubijanja zaštićenih vrsta, a što je krivično djelo za koje najčešće izostaju adekvatne kazne.
Inicijatori uvođenja zabrane lova, Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP), Parkovi Dinarida i Green Home traže od Vlade Crne Gore hitno uvođenje najmanje petogodišnjeg moratorijuma na lov divljači nakon serije slučajeva u kojima su na meti bile zaštićene životinjske vrste.
Slučaj medvjedice koja je ubijena u selu Rovci, kod Berana, bio je okidač za zahtjev.
“Ovo je potpuno varvarstvo, ne znam zaista šta je bilo u glavama tih ljudi da ubiju zaštićenu životinju, najvjerovatnije majku dvoje mečadi čija je sudbina sada dovedena u pitanje budući da nijesam kao biolog siguran da su dovoljno zreli da prežive bez majke“, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Državni sekretar u Ministarstvu ekologije Danilo Mrdak.
Šta je rješenje da se krivolov zaustavi?
Iz CZIP-a ocjenjuju da je slučaj mečke “posljednja kap” u čaši prepunoj primjera ubijanja zaštićenih životinjskih vrsta u Crnoj Gori.
Aleksandar Perović iz CZIP kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je uvođenje zabrane lova na teritoriji cijele države jedino rješenje da se zaustavi pustošenje divljeg svijeta Crne Gore.
“Ovom ubijanju naše prirode moramo stati na put. Predložili smo uvođenje moratorijumai da se odmah krene sa evidentiranjem pravog stanja u lovištima, kako bi smo jednom krenuli od nule i uspostavili pravi sistem zaštite živog svijeta”, ističe Perović.
Danilo Mrdak iz Ministarstva ekologije, pak, smatra da bi uvođenje moratorijuma u ovom trenutku bilo ishitreno i da bi prije eventualnog donošenja odluke trebalo sagledati stanje u lovištima.
“Ja ne bih otvarao rat sa lovcima već bih pokušao da među njima nađemo razumne ljude koji bi preuzeli lovačke organizacije I krovnu lovačku organizaciju i konačno primjenili zakone koji uopšte nijesu tako loši I koji jasno ukazuju na to šta je dozvoljeno, šta ne”, komentariše Mrdak.
Prema crnogorskom Zakonu o divljači i lovstvu, trajno je zabranjen lov na mečku s mečetom do dvije godine starosti i na mužjaka i ženku do dvije godine starosti. Krivičnim zakonom Crne Gore, za ubistvo ili povredu životinja, koje pripadaju posebno zaštićenim vrstama, predviđena je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Mrki medvjed je u Evropi zaštićena vrsta kojoj prijeti izumiranje, a zarad njihove zaštite usvojeni su međunarodni dokumenti čiji je potpisnik i Crna Gora.
Ubijaju i srne i ptice
Ekološki aktivista Aleksandar Dragićević podsjeća da su na meti krivolovaca i druge zaštićene vrste.
“Krivolovci u Crnoj Gori vjeruju da su iznad zakona i iznad države i da mogu da ubijaju zaštićene životinje gdje, kada i kako hoće. Imamo činjenicu da smo u proteklih 40 dana svjedočili pravom masakru divljači na sjeveru države pa i u samom centru, u Podgorici. Na meti su sve same zaštićene vrste, a najčešće krivolovci su oni koji sebe nazivaju lovcima, kaže Dragićević.
Za manje od pola godine evidentiran je niz slučajeva ubijanja zakonom zaštićenih vrsta.
U srijedu, 17. februara, kod Tehničkih fakulteta u Podgorici nađena ranjena sova - velika ušara (bubo bubo), koja je uginula usled povreda. Kako je navedeno iz CZIP-a, na osnovu snimka, najvjerovatnije je pogođena vazdušnom puškom i sačmaricom. Velika ušara je zakonom zaštićena vrsta i njeno ubijanje je strogo zabranjeno.
Na planini Goliji, kod Nikšića, 1. februara, ubijene su tri srne. Policija je od dvojice lovaca oduzela puške i pokrenula postupak u Osnovnom tužilaštvu Nikšić.
Krajem januara 2021. kod Plužina pronađen je odstrijeljeni srndać. Policija ga je pronašla ranjenog, ali mu veterinari nisu mogli pomoći. O istrazi ovim povodom ništa se ne zna.
Srne su takođe zaštićene zakonom, a odstrel je moguć samo uz odobrenje resornog ministarstva koje određuje i broj jedinki za odstrel.
U decembru 2020. godine krivolovci su ubili bjeloglavog supa (gyps fulvus), koji je Hrvatske, doletio u Crnu Goru. To je bila druga jedinka ove vrste koja je nastradala u Crnoj Gori. Prvi bjeloglavi sup je odstreljen 2018. godine na Ulcinjskoj solani. Obje ptice su bile opremljene satelitskim odašiljačem, radi lakšeg praćenja migracije.
Prošle godine u oktobru, CZIP je oporavljao upucanog pelikana (pelecanus crispus) sa Ulcinjske solane, kojeg su pronašli i prijavili građani. Pelikan je nakon oporavka pušten na slobodu.
U Izvještaju partnerstva za zaštitu ptica BirdLife International - “The Killing 2.0 - A view to a kill”, iz 2018. godine u čijoj je izradi, podacima i procjenama učestvovao i Centar za zaštitu i proučavanje ptica, navodi se da krivolovci svake godine u Crnoj Gori ubiju od 64 do 197.000 zaštićenih vrsta ptica.
Bez adekvatnih kazni za krivolov
Aleksadar Perović iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica smatra da je za neometano ubijanje zaštićene divljači na posredan način odgovorna i država čije institucije i pored zakonskih mogućnosti za to, ne kažnjavaju krivolovce.
„Kaznena politika nije toliko loša ali se ne primjenjuje. Nadležni u kontinuitetu ćute na sve ove slučajeve krivolova. Mi ubijamo strogo zaštićene vrste a institucije ćute. Toliko je toga a mi nemamo odgovornih“, ističe Perović.
Analiza CZIP-a govori da se u periodu od 2013. do 2018. godine pred tužilaštvima Crne Gore postupalo po ukupno 127 prijava za krivična djela, od čega 66 za ubijanje i mučenje životinja i razaranje njihovog staništa, dok je 61 prijava bila za krivolov.
Od ukupnog broja, odbačene su 84 prijave.
Pravosnažno je za ubijanje i mučenje životinja i razaranje njihovog staništa osuđeno 12 osoba a za krivolov 28 osoba. Kada su u pitanju osuđujuće presude, najviše su izricane uslovne osude, kazne rada u javnom interesu, novčane kazne, a samo jedno lice je osuđeno na kaznu zatvora u trajanju od 30 dana, zbog krivičnog djela nezakonit lov.
***Saradnja na tekstu Bojana Moškov
