Preko Beograda, baš kao što je stigla i do Crne Gore, ruska vakcina protiv korona virusa Sputnik V stigla je i u bh. entitet Republiku Srpsku.
“Odlično se osjećam”, kaže doktorica Nataša Ivanović, iz Zvornika, na istoku Bosne i Herecegovine.
Ona je među prvim zdravstvenim radnicima koji su vakcinisani donacijama iz Srbije, vakcinama koje je ta država prethodno nabavila od Rusije. Nada se, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE), da će uskoro početi i masovno vakcinisanje građana Republike Srpske.
Prve doze vakcine protiv COVID-19, njih oko 2.000, stigle su u Republiku Srpsku 1. februara, a vakcinacija je počela 12. februara.
Osim Republike Srpske, zdravstveni radnici iz tog bh. entiteta se mogu vakcinisati i u Srbiji, od srijede, 17. februara i to na punktovima koji se nalaze na lokacijama uz samu granicu Srbije sa Bosnom i Hercegovinom – u gradovima na zapadu Srbije Šapcu, Loznici i Sremskoj Mitrovici.
“Ne sumnjam da su i druge efikasne, ali odlučila sam se za kinesku”, kaže pedijatrica Koviljka Gotovac koja se vakcinisala u Loznici.
I tu nije kraj namjerama Srbije da donira vakcine u susjednu BiH, to jest jednom njenom entitetu. Naime, na sastanku ministra zdravstva RS Alena Šeranića i ministra zdravstva Srbije Zlatibora Lončara, 19. februara u Beogradu je dogovorena dalja saradnja.
"Sprovodi se dogovor predsednika Aleksandra Vučića sa rukovodstvom Republike Srpske i približavamo se broju od 5.000, ali tu nećemo stati. Dogovorio sam sa ministrom zdravlja Republike Srpske dalju saradnju", kazao je Lončar novinarima nakon sastanka.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i i Evropska agencija za lijekove (EMA) nisu izdali dozvolu za upotrebu Sputnik V. Te dozvole za sada ima samo Pfizer/Biontech vakcina.
Rusija je u augustu 2020. objavila da je državno zdravstveno regulatorno tijelo odobrilo vakcinu. Taj potez nije naišao na odobravanje izvan Rusije, jer u tom periodu nisu bile završene ključne faze istraživanja.
Sputnik V dosad je odobrilo 15 država, uključujući Argentinu, Mađarsku i Ujedinjene Arapske Emirate. Među tim državama je i Srbija, gdje je upotreba ove vakcine počela 6. januara.
Zašto Srbija ne donira vakcine Federaciji BiH?
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, 15. februara u Beogradu, nakon sastanka sa predsjedavajućim Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom, je izjavio kako je Srbiji, zbog ugovornih obaveza prema proizvođačima, zabranjen reizvoz vakcina. Vučić je naveo da je, ‘ipak pronađen način da se dio uputi Republici Srpskoj, ali i zemljama u okruženju’.
Milorad Dodik rekao je da su ‘spremni uputiti pomoć i Federaciji BiH’.
Predstavnici vlasti iz Federacije BiH, na ove izjave, nisu se javno oglašavali.
Federacija BiH na čekanju
‘’Ovo što se radi, pogotovo sa vakcinacijom samo određenih nacionalnih grupa – to je fašizam, to je nedopustivo”, kaže primarijus doktor Ednan Drljević, infektolog i voditelj COVID odjeljenja Opće bolnice “Dr. Abdulah Nakaš” u Sarajevu, u izjavi za RSE.
Naime, dok se zdravstveni radnici vakcinišu u Republici Srpskoj, u drugom bh. entitetu Federaciji BiH, nema naznaka o skorom prispjeću vakcina, kupljenih ili doniranih.
“Ja razumijem da se to ponudilo čitavoj Bosni i Hercegovini, svim zdravstvenim radnicima, ali ako se radi samo o jednonacionalnim grupama, to zaista nije u redu’’, kaže Drljević.
Drljević dodaje da su ljekari u Federaciji na ivici snaga od svakodnevne borbe sa COVID-om i frustrirani što vakcina za Federaciju BiH, nema.
“Ne znam šta bih drugo rekao, osim da se osjećamo poniženim sa svih mogućih strana”, kaže dr.Drljević.
Čekajući COVAX program
Prva pošiljka vakcina iz COVAX mehanizma, iako je bilo najavljeno, još uvijek nije stigla u Bosnu i Hercegovinu (BiH). COVAX je program Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) koji ima cilj dopremanja vakcina siromašnijim zemljama.
Ministarstvo civilnih poslova BiH, koje je zaduženo za kontakt sa Globalnom alijansom za vakcine (GAVI), krajem januara je dobilo pismeno obavještenje da će “najkasnije do sredine februara” u BiH stići oko 27.000 Pfizerovih vakcina i između 200.000 i 250.000 vakcina proizvođača Moderna. To je potvrdio i predsjedavajući VIjeća ministara BiH Zoran Tegeltija, 3. februara.
Već je druga polovina februara, a vakcina nema. Istovremeno, u Ministarstvu civilnih poslova BiH ne znaju, kako se navodi u odgovoru za RSE, kada će stići prva pošiljka vakcina kroz COVAX mehanizam.
“Ministarstvo civilnih poslova BiH informisano je 30. siječnja od tajništva GAVI alijanse da bi isporuka cjepiva iz COVAX mehanizma trebalo da počne od sredine veljače i da bi količine namijenjene Bosni i Hercegovini trebalo da budu isporučivane tokom prvog kvartala ove godine. Ministarstvo nakon toga, i pored stalne komunikacije sa svim akterima koji mogu uticati na rokove isporuke, nije dobilo konkretne informacije kada će COVAX dostaviti prvu količinu cjepiva u BiH”, navedeno je u odgovoru Ministarstva za RSE.
BiH trenutno ima potpisane ugovore o nabavci vakcina za 40 posto stanovništva. Naručeno je milion i 232 hiljade doza kroz COVAX mehanizam, za 20 posto populacije kroz GAVI.
Pored toga naručeno je i dodatnih 892.000 doza Pfizer i Moderna vakcina u okviru mehanizma Evropske unije.
U Bosni i Hercegovini je u posljednja 24 sata testirano 2.578 uzoraka na korona virus, od čega je 402 novozaraženih. Preminulo je 17 osoba.
Kantoni pokušali da preuzmu inicijativu
Kao odgovor na krizu nastalu izostankom vakcina u Federaciji BiH, izrodili su se pokušaji kantona (deset kantona) u Federaciji BiH da samostalno nabave vakcine. Bezuspješno.
Vlada Kantona Sarajevo pokušala je nabaviti komercijalne vakcine za građane ovog Kantona. Od Pfizera su dobili odgovor da “sarađuju samo sa državnim vlastima” i da, ukoliko bi i prihvatili narudžbu komercijalnih vakcina, mogu isporučiti samo višemilionske količine, koje jedan kanton ne može da plati.
Istovremeno, Zavod za javno zdravstvo Zapadnohercegovačkog kantona, na jugu Bosne i Hercegovine, objavio je u januaru da će pokušati nabaviti komercijalne vakcine, ali ruske.
Registrovali su i brojeve telefona na koje se građani iz svih dijelova BiH mogu prijaviti za vakcinisanje. Do sada se Zavodu za javno zdravstvo Zapadnohercegovačkog kantona prijavilo pet hiljada ljudi.
“Pokušali smo nabaviti rusku vakcinu, no Federalno ministarstvo zdravstva odbilo je izdati pismo namjere za interventni uvoz 20.000 doza vakcina Sputnik V”, kazala je za RSE direktorica Zavoda za javno zdravstvo Zapadnohercegovačkog, Andrea Jurić.
Pitanja i odgovori
Ministarstvo zdravstva Federacije BiH, u obrazloženju, je navelo kako je “nedopustivo da se uvoz prihvati bez dodatnih ispitivanja”, jer su po zakonu obavezni osigurati kvalitet i sigurnost vakcina koje ulaze u BiH.
Jurić ističe da, “ako je Agencija za lijekove na razini Bosne i Hercegovine dala dozvolu za nabavku ruske vakcine Republici Srpskoj, onda je ta ista Agencija morala dati dozvolu i za Federaciju”.
I tuzlanska veledrogerija Tuzlafarm pokušava da izvrši pripremu za uvoz vakcine. Edin Hebibović, direktor kompanije, kaže za RSE kako su stupili u kontakt sa AstraZenecom i kompanijom koja proizvodi Sputnik V.
AstraZeneca je od ove veledrogerije zatražila da država “stoji iza uvoznika”.
“Mi smo pokušali objasniti da kod nas vlast ne funkcioniše na državnoj, već na entitetskoj osnovi”, kaže Hebibović i dodaje da je u četvrtak, 18. februara bio na sastanku sa predstavnicima Ministarstvo zdravstva Federacije BiH od kojih je zatražio da ovoj firmi dozvole pregovore sa AstraZenecom o nabavci vakcina.
Rečeno im je, kaže Hebibović, da sačekaju da Ministarstvo dostavi prijedlog Vladi Federacije BiH, te ako Vlada odobri, oni će ih obavijestiti.
“Svi kantoni čekaju da se Vlada Federacije pokrene”, kaže Hebibović za RSE.
Da bi se vakcina uvezla, pregovore sa proizvođačima vakcina može dozvoliti samo država, odnosno entitetske vlade (Republika Srpska, Federacija BiH).
