“Zaista je potrebno da svi u ovoj zemlji podnesu svoj dio tereta odgovornosti kada je riječ o migracijama”, poručila je u petak (19. februar) u Sarajevu Komesarka Evropske unije (EU) za unutrašnje poslove Ylva Johansson.
Johansson je to izjavila nakon sastanka sa predsjedavajućim Savjeta ministara Bosne i Hercegovine (BiH) Zoranom Tegeltijom, te ministrom finansija Vjekoslavom Bevandom i ministricom inostranih poslova BiH Biserom Turković.
Dodala je i kako Bosna i Hercegovina ima dužnost da odgovori na zahtjeve migracija, te da iz toga proističe i potreba za jačanjem kapaciteta na nivou BiH za upravljanje migracijama. Evropska komesarka je navela i da Evropska Unija ostaje pouzdan partner Bosni i Hercegovini po pitanju migracija.
Istakla je i kako je tom posjete Bihaću i kampu Lipa vidjela da se situacija značajno poboljšala ali je iznijela stav da bi humanitarna kriza bila izbjegnuta da se bolje upravljalo migrantskom krizom na nivou države.
Johansson je govorila i o novom programu za migracije i azil na nivou Evropske Unije kao ‘novom početku’ u rješavanju problema migracija, za koji je prethodno potrebno dobiti saglasnost svih članica EU.
“Jedan od mojih prijedloga je da se osobe koje imaju nisku stopu odobravanja azila iz zemalja kojih dolaze, procesuiraju na samim granicama. Moramo imati jasnu distinkciju između onih koji ispunjavaju i ne ispunjavaju uslove za azil. Onima koji ne ispunjavaju uslove, treba se omogućiti što skoriji povratak u zemlje porijekla”, rekla je Johansson.
Ona je navela i kako je 2015. godine na teritoriju EU stiglo više od dva miliona izbjeglica iz Sirije, ali da se u međuvremenu struktura izmijenila.
“Sada su migranti iz drugih zemalja i mahom nije riječ o ‘pravim’ izbjeglicama”, istakla je Johansson.
Komesarka je istakla i kako je potrebna saradnja između bezbjednosnih struktura država, s obzirom na djelovanje velikog broja prekograničnih kriminalnih grupa.
Predsjedavajući Savjeta ministara BiH Zoran Tegeltija je nakon sastanka rekao da Bosna i Hercegovina nosi prevelik teret krize, jer se na njenoj teritoriji nalazi mnogo veći broj migranata nego što zemlja može prihvatiti.
Kontrola granica i readmisija su, navodi Tegeltija ključni za rješavanje problema migracija.
“Treba ubrzati i pojednostaviti proces readmisije. BiH je spremna biti partner u kontroli migracija, ali ne može biti talac migrantske krize i spavaona za migrante”, rekao je Tegeltija.
U Federaciji BiH, koja ima deset kantona, šest je prihvatnih centara za migrante i izbjeglice. U Kantonu Sarajevo nalaze se Ušivak i Blažuj, a Unsko-sanskom kantonu Borići, Sedra, Miral i Lipa.
Vlasti drugog bh. entiteta, Republike Srpske (RS), odbijaju da pomognu migrantima koji su se zadesili na njihovoj teritoriji. Vlasti RS-u su odbile i plan Vijeća ministara BiH iz 2018. godine koji je predviđao i nekoliko centara za prihvat migranata u RS-u.
Evropska unija, uključujući i najviše evropske zvaničnike, u više navrata su od početka zimskog perioda, pozvali vlasti BiH da preduzmu mere kako bi sprečili humanitarnu katastrofu.
Od 2018. godine do danas EU je osigurala ukupno 89 miliona eura pomoći BiH za upravljanje migracijama, od čega je 13,8 miliona eura izdvojeno za humanitarnu pomoć.
Za IOM ili putem IOM-a od juna 2018. godine EU je doznačila više od 76 miliona eura.
Do decembra 2020. godine potrošeno je više od 51,5 miliona eura, a 25,2 miliona eura je na raspolaganju do jula 2021. godine.
