Hrvatska, opterećena sa čak 13 arbitraža pred međunarodnim tijelima, izvansudski se nagodila sa šest komercijalnih banaka u stranom vlasništvu, koje su tužile ili planirale tužiti Hrvatsku pred domaćim i međunarodnim sudovima zbog hrvatskog zakona o konverziji kredita u švicarskim francima.
Radi se o kreditima koje su komercijalne banke u Hrvatskoj, ali i u drugim većinom tranzicijskim zemljama plasirale građanima sa deviznom klauzulom u švicarskim francima, čija je vrijednost naglo porasla, što je dovodilo do povećanja mase kredita, kamata i iznosa pojedinačne rate. Brojni su slučajevi da su korisnici takvih kredita mnorali prodavati nekretnine ili zapadali u siromaštvo kako bi otplatili iznos kredita.
Strane banke su Hrvatsku tužile za zaštitu investicija u određenoj državi, u Hrvatskoj u ovom slučaju. Kao izravni rezultat nagodbe Hrvatske i šest banaka momentalno su suspendirana četiri postupka pred Međunarodnim centrom za rješavanje financijskih sporova u Washingtonu (ICSID), kao i postupci pred Trgovačkim sudom u Zagrebu.
“Ova suspenzija koja je stupila na snagu podrazumijeva da od tog trenutka nema nikakvih radnji ni aktivnosti, pa onda nema ni dodatnih troškova. Isto tako, sam dogovor koji je postignut ne podrazumijeva i ne nosi nikakve financijske obveze za državni proračun Republike Hrvatske”, kazao je ministar financija Zdravko Marić.
Dogovor je postignut sa Zagrebačkom bankom, Privrednom bankom Zagreb, (PBZ), Sberbankom, Erste bankom, Raiffeisen bankom i OTP bankom. Postupci pregovora i arbitraže nastavljaju s Addiko bankom i Societe Generale, bivšim vlasnikom Splitske banke.
Dužnici zabrinuti
U udruzi “Franak” koja okuplja korisnike kredita u švicarskim francima izrazili su zabrinutost, jer tvrde da iz izjava ministra Marića nije jasno što je država dala bankama za njihovo odustajanje od arbitraže.
“Nama je šokantno da se taj dogovor objavio u vrijeme kada Ustavni sud odlučuje o ustavnim tužbama banaka protiv revizije Vrhovnog suda RH kojom je utvrđena ništetnost valutne klauzule CHF u kolektivnom predmetu franak. Nepoštene banke, koje su svjesno i namjerno prevarile 125.000 hrvatskih obitelji, ne zaslužuju nikakve olakšice”, priopćili su iz te udruge.
Ustavni sud je o tome trebao odlučivati u utorak 2. veljače, međutim sjednica je pomaknuta za 3. veljače, dakle dan nakon ovog dogovora s bankama.
Međutim, Marić je - zaobilazeći izravni odgovor na pitanje što su banke dobile zauzvrat – podsjetio da banke u Hrvatskoj imaju stopu obavezne rezerve osjetno višu nego u drugim europskim zemljama, da jei prosječna stopa adekvatnosti kapitala dvostruko veća nego drugdje, kao i stopa osiguranja depozita...
“Namjera smanjivanja troškova i tereta za poduzetnike, pa dakle i banke ima za cilj usmjeravanje tog novca tamo gdje je potreban,” kazao je Marić.
“U ovom kratkom roku za kreditiranje i financiranje građana i poduzetnika za likvidna sredstva, a u nekim idućim koracima za nastavak investicijskih ciklusa kada krenemo putem oporavka. To je između ostalog na tragu ukupnog okvira o kojem govorim”, pojasnio je ministar.
Nedoumice oko nagodbe i državnog proračuna
Ekonomski analitičar i urednik portal ideje.hr Željko Ivanković u izjavi za Radio Slobodna Europa (RSE) kaže kako je Marić obrazlažući nagodbu sa bankama kazao kako je to rezultat zakonodavnih promjena koje su stvorile povoljne uvjete za poslovanje banaka.
“Stvarno ne vidim koje bi to bile – banke baš ne posluju nešto sjajno u Hrvatskoj. Rekao je da će se osloboditi nekakav novac za investicije – banke baš puno ne investiraju. Povoljna klima - to sigurno nije. Marić kaže da nema troška za proračun. Mislim da je to točka na kojoj bi se moglo uloviti ministra Marića”, kaže Ivanković.
On pojašnjava da je Marić dao do znanja da će biti smanjen novac kojeg banke plaćaju za osiguranje štednje, a da on zapravo izravno ide u proračun.
“Marić spretno upravlja proračunom, i ako on misli da može izdržati to da ta svota više neće biti transferirana u proračun, to je njegova procjena. Ja se ne bih složio s njegovom ocjenom da pred hrvatskim proračunom i ekonomijom nema rizika, i moguće je da mu upravo zbog tih rizika treba neka suradnja s ovim bankama”, razmišlja Ivanković.
Udruge korisnika kredita u švicarskim francima procjenjuju da su komercijalne banke koje su ugovarale kredite u švicarskim francima dužne hrvatskim građanima oko 20 milijardi kuna (2,6 milijardi eura). Zvaničnog i preciznog podatka nema.
