Najoštrije reakcije dijela političke javnosti u Crnoj Gori uslijedile su nakon što je Vlada Crne Gore donijela odluku kojom omogućava osobama, protiv koji je pokrenut krivični postupak, da konkurišu na pozicije u javnoj administraciji.
Istim izmjenama Zakona o državnim službenicima i namještenicima se značajno smanjuje kriiterijum neophodnog prethodnog iskustva na rukovodećim funkcijama.
Ovo je jedan od razloga zbog kojih je opozicona Socijaldemokratska partija(SDP) tražila razgovor sa Delegacijom Evropske unije u Crnoj Gori. Potpredsjednik SDP-a Ivan Vujović za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da ovim izmjenama nova Vlada, nastavlja praksu prethodne vlasti:
“Izmjenama Zakona o državnim službenicima i namještenicima se legalizuje klasično partijsko zapošljavanje u javnoj administraciji. Nova parlamentarna većina, ne samo da namjerava da nastavi putem praksi prethodne vlasti, već radi i goru stvar, karikirajući sam zakon. I želi da na uštrb stručnosti, popuni ionako napunjenu javnu administraciju.”
Zbog čega se predlažu izmjene Zakona?
Najavljene izmjene Zakona o državnim službenicima u dijelu nove vladajuće koalicije objašnjavaju činjenicom da je Demokratska partija socijalista 30 godina bila na vlasti i da opozicioni kadar u tom periodu nije imao priliku da radi u javnoj administraciji i stiče neophodno radno iskustvo, kao preduslov za zapošljavanje.
Zoran Mikić, potpredsjednik Građanskog pokreta URA (Ujedinjena reformska akcija), ocjenjuje u izjavi za RSE da je prihvatljivo da se smanji kriterijum prethodnog iskustva za zapošljavanje u javnoj službi kako bi se “omogućilo zaposlenje ljudima koji su bili diskriminisani po osnovu političkog opredjeljenja”.
Mikić ipak najavljuje mogućnost korekcija dijela Zakona koji se odnosi na omogućavanje konkurisanja osobama protiv kojih je pokrenut krivični postupak:
„Prema aktuelnom zakonu svi protiv kojih se vodi krivični postupak a koji može trajati više godina ne mogu raditi u javnoj upravi dok se taj postupak ne okonča. Ako se vodimo premisom da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno tj. dok se ne potvrdi pravosnažnim presudama, onda razumijemo nastojanje dijela kolega da se te norme zakona o državnim službenicima i namještenicima promijene“.
Opravdano je eliminisanje odredbe da lice protiv kojeg je pokrenut krivični postupak po službenoj dužnosti ne može zasnovati radni osnov zbog pretpostavke nevinosti, smatra i dekan Fakulteta za državne i evropske studije Đorđije Blažić.
„Ustav Crne Gore ima pretpostavku nevinosti. Niko se ne može osuditi unaprijed. Postoji mogućnost diskriminisnja tih osoba, posebno ako bi se se krivični postupak završio oslobađajućom presudom“, kaže Blažić za RSE.
Po ovom pitanju sa Blažićem su saglasni i u nevladinoj organizaciji Institut alternativa (IA).
”Ukazali smo da takav i slični uslov ne postoje ni za neke druge javne funkcije u javnom sektoru uključujući funkcije ministara i poslanika“, kaže Milena Muk iz IA .
Što se pak neophodnog iskustva tiče, ona smatra da provjera kompetencija treba da bude prioritet a ne broj godina staža.
„Moraju se provjeravati vještine i znanja neophodna za obavljanje rukovodećih poslova. Do sada je taj kriterijum bio podložan zloupotrebama zbog čega ima opravdanja da se dosadašnje odredbe brišu“, zaključuje Muk.
Zašto je donijeta odluka o zaduživanju?
Nova Vlada Crne Gore premijera Zdravka Krivokapića donijela odluku o zaduženju države od 750 miliona eura, 9. decembra, trećeg dana rada. Ta odluka je na udaru kritika, kako opozicije i dijela vladajuće koalicije. Suštinska primjedba je netransparentnost. Predstavnici Vlade su priznali da je čitava procedura pripremana i sprovedena u tajnosti, zbog straha od opstrukcija.
Generalni sekretar SDP-a Ivan Vujović kaže da žele da čuju stavove evropskih partnera o prvim potezima nove Vlade:
“Ovdje se radi ili o nevjerovatnom stepenu diletantizma ili bahatosti nove Vlade. Sve to ozbiljno dovodi u pitanje kredibilitet nove Vlade i posebno njenu reformsku funkciju koja je nagovještena kroz formu takozvane ekspertske Vlade. Zato već sjutra SDP šalje pismo Delegaciji EU u Crnoj Gori, jer smatramo da su ovi primjeri zabrinjavajući sa stanovišta elementarne vladavine prava, kršenja Ustava i zakona Crne Gore i kršenja evropskih standarda.”
Zoran Mikić, iz članice vladajuće koalicije URA, kaže da će slučaj zaduženja države biti pod lupom parlamenta i da će njegova partija tražiti da se takva praksa zaustavi. Mikić smatra da je urgentno zaduživanje bilo neophodno zbog toga što iza prethodne Vlade nije ostalo ništa u budžetu:
“Zaduženje od 750 miliona eura je na žalost u ovom trenutku bilo jedino rješenje da se izbjegne bankrot i da se izbjegne katastrofa po crnogorske javne finansije koje je DPS ostavio. Ali bez obzira na sve, taj vid zaduženja je definitivno mogao biti obavljen na jedan transparentniji način. I mi smo zajedno sa ostalim klubovima poslanika tražili da se takva praksa odmah zaustavi i da se ne ponavlja u budućnosti. Parlament ima pravo da kroz kontrolne mehanizme provjerava rad Vlade i ministarstava”.
Šefovi svih poslaničkih klubova crnogorskog parlamenta zatražili su od Vlade kompletnu dokumentaciju o novom državnom zaduženju od 750 miliona eura.
Bez rasprave o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti
Novi ministar pravde Vladimir Leposavić, koji je do imenovanja u Vladi bio pravni zastupnik Mitropolije Srpske pravoslavne crkve (SPC) saopštio je da su spremne izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti, te da će biti izmjenjeni sporni članovi Zakona koji su, kako je naveo, diskriminišući.
Međutim, izmjene zakona neće pratiti ni javna rasprava ni uvid Venecijanske komisije u promjene, kako je to bilo prilikom izrade osnovnog zakona.
Leposavić je najavio javnu raspravu, ali kad izmjene Zakona budu usvojene u Skupštini:
“Naše je opredjeljenje da, kada se usvoje ove izmjene, da se odmah organizuju ukoliko to žele prije svega vjerske zajednice, da se organizuje javna rasprava i da se pokrene donošenje novog zakona ukoliko to vjerske zajednice žele.”
Ivan Vujović iz opozicionog SDP-a kaže da je odluka novog ministra pravde dokaz da se sve radi daleko od očiju javnosti:
“Izmjene zakona su očigledno napisane za par dana. Zakon je pisan u Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Imamo izmjene bez konsultacija sa Venecijanskom komisijom, bez konsultacija sa javnošću i mimo demokratskih praksi i standarda.”
Na drugoj strani Zoran Mikić nije protiv brisanja članova koji se odnose na imovinu vjerskih zajednica:
“Sporna tri člana Zakona o vjerskim zajednicama koji su diskriminatorni, koji nisu usaglašeni sa Ustavom i koji su izazvali mnogo polemike, prihvatljivo je da se oni izbrišu. A da se status imovine koja je trenutno u vlasništvu vjerskih zajednica, riješi drugim pravnim propisima ili da se posebnim zakonom tretira imovina vjerskih zajednica. Nama nije prihvatljivo da se zakon u potpunosti ukine.”
Šta predviđa Zakon o slobodi vjeroispovjesti?
Zakonom o slobodi vjeroispovijesti koji je od 8. januara na snazi i koji je izglasala bivša DPS vlast, je predviđeno da vjerski objekti i zemljište koji su bili imovina Crne Gore do 1918. godine, a za koje ne postoje dokazi vjerskih zajednica o pravu svojine, prelaze u državnu svojinu.
Srpska pravoslavna crkva je zbog Zakona, početkom godine pokrenula široke proteste, uz podršku najvećeg dijela političkih partija sadašnje vladajuće koalicije, smatrajući Zakon polugom za otimanje crkvene imovine.
Tokom kampanje za parlamentarne izbore, koji su održani 30. avgusta, čelnici SPC u Crnoj Gori su pozvali građane i vjernike da ne daju glas onim partijama koje su usvojile Zakon o slobodi vjeroispovijesti. Iz vladajuće Demokratske partije socijalista je ocijenjeno da se SPC otvoreno umiješala u izborni proces.
Demokratska partija socijalista je na tim izborima, nakon tri decenije vladanja izgubila vlast.
Vlast partije Mila Đukanovića dovedena u pitanje
