Ministri vanjskih poslova Evropske unije u ponedjeljak nisu uspjeli dogovoriti uvođenje sankcija zbog represije tokom protesta u Bjelorusiji, uprkos molbi liderke bjeloruske opozicije Svetlane Tihanovskaje koja boravi u Briselu, javlja AFP.
Demonstracije u Bjelorusiji traju šest sedmica od predsjedničkih izbora 9. augusta na kojima je Aleksandar Lukašenko odnio pobjedu i represijom i nasilje se nastoji izboriti sa protestima.
Opozicija i zapadne zemlje ocjenjuju da su izbori namješteni.
Tihanovskaja se u Briselu sastala s ministrima vanjskih poslova EU i pozvala ih da sankcionišu Lukašenka.
Kipar, koji je u dobrim odnosima s ključnom Lukašenkovom saveznicom, Rusijom, blokirao je sporazum EU o mjerama protiv Bjelorusije, insistirajući da se istovremeno moraju uvesti sankcije Turskoj zbog zasebnog spora oko bušenja pomorskog plina.
"Iako postoji jasna volja za usvajanjem ovih sankcija, to danas nije bilo moguće učiniti jer nije postignuto potrebno jednoglasje", rekao je novinarima visoki predstavnik EU za vanjsku politiku Josep Borrell koji je bio domaćin razgovora.
Na Twitteru se oglasio ministar vanjskih poslova Latvije Edgars Rinkevics.
"Žalosno je što danas nismo mogli donijeti odluku o sankcijama zbog kršenja ljudskih prava u toj zemlji, a zbog ’toga što smo taoci' države članice. Šalje pogrešan signal Bjelorusima, našem društvu i cijelom svijetu", napisao je.
EU može uveti sankcije samo ako ih podrži svih 27 članica bloka.
Kiparski ministar vanjskih poslova Nikos Christodoulides branio je stav svoje zemlje, insistirajući da EU mora imati koherentan odgovor na kršenje suvereniteta i ljudskih prava.
"Naša reakcija na bilo koju vrstu kršenja naših osnovnih vrijednosti i principa ne može biti a la carte (proizvoljna op.a.). Ona mora biti dosljedna", rekao je.
Sankcije će sada biti razmatrane na samitu lidera EU u Briselu u četvrtak i petak, a Borrell je istakao da želi sankcije potpisane prije narednog sastanka ministara vanjskih poslova u oktobru, upozoravajući da od toga zavisi kredibitlitet Unije.
