U centru "Duje" su o izmještanju 150 migranata maloljetnika bez pratnje iz Unsko-sanskog kantona u taj centar, čuli iz medija, potvrdio je za Radio Slobodna Evropa pomoćnik direktora ovog centra Elmedin Škrebo.
Na taj način komentariše informaciju o najavljenom izmještanju ove populacije koja je objavljena u srijedu (2. septembra), nakon sastanka Operativne grupe za koordinaciju aktivnosti i nadzor nad migratskom krizom u Unsko-sankom kantonu (USK), koju čine predstavnici vlasti i policije iz tog kantona.
Centar "Duje" se nalazi u opštini Doboj Istok, u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine, dok se Unsko-sanski kanton nalazi na zapadu zemlje.
„Niko me nije kontaktirao, niti imam ikakve informacije u vezi sa izmještanjem maloljetnika migranata iz Unsko-sanskog kantona u prihvatni centar“, dodaje on.
Škrebo navodi kako zbog situacije sa korona virusom u ovom trenutku ne bi mogli da prime maloljetne migrante iz USK.
U prihvatnom centru "Duje" je smješteno 440 starih i nemoćnih, te djece o kojoj nema ko da brine. Renovirao ga je i o štićenicima brine Međunarodni fond solidarnosti Emmaus. Zbog pandemije Covid-19, zatvoren je za obilazak.
Nadležni ministar: Nemamo smještajnih kapaciteta
Ni u Vladi Tuzlanskog kantona (TK), na čijoj se teritoriji nalazi opština Doboj Istok i Prihvatni centar "Duje", nisu dobili nikakav konkretan dopis o izmještanju maloljetnih migranata bez pratnje. O svemu su, kako za RSE kaže ministar za rad, socijalnu politiku i povratak TK Admir Hrustanović, saznali iz medija.
„Već sam razgovarao sa direktorom ovog centra, ali znamo da je Ministarstvo na nivou države zaduženo za to i mi kao Ministarstvo u čijem je resoru pitanje migranata, nećemo ništa preduzimati, s obzirom da je na većem nivou rješavanje tog pitanja, odnosno dok se ne napiše neki sporazum i dok se ne dogovorimo“, kaže Hrustanović.
Prema njegovim riječima o svemu se nije izjašnjavala ni Vlada TK.
Hrustanović nije mogao reći da li bi oni prihvatili prijem migranata iz jednog u drugi kanton. Dodaje kako drugih smještajnih kapaciteta za migrante u tom kantonu nemaju.
„Kapaciteti u Prihvatnom centru 'Duje' su trenutno popunjeni, pošto mi dio finansijskih sredstava izdvajamo kao podršku za socijalno ugrožene koji su smješteni tamo. Ne možemo garantovati i da bi Vlada TK bila saglasna da se tamo smjeste, a pitanje je i da li i sam Duje centar ima kapaciteta za tu namjenu“, objašnjava Hrustanović.
Šta je dogovoreno u Bihaću?
U narednih dvadesetak dana trebalo bi doći do zatvaranja i prihvatnih kampova 'Bira' u Bihaću i 'Miral' u Velikoj Kladuši, na zapadu Bosne i Hercegovine. Ovo je najavljeno u srijedu, 2. septembra, u Bihaću, nakon sastanka Operativne grupe za koordinaciju aktivnosti i nadzor nad migratskom krizom u Unsko-sankom kantonu (USK), koju čine predstavnici vlasti I policije iz tog kantona.
Najprije će biti izmješteno oko 150 maloljetnih migranata bez pratnje, potvrdila je za Radio Slobodna Evropa (RSE) ministrica zdravstva USK Nermina Ćemalović.
“Maloljetni migranti koji se nalaze u kampovima 'Bira' i 'Miral', znači među odraslima, njih ima negdje do 150, dogovor je sljedeći da se oni izmjeste u centar Duje. To je pominjano jučer (2.septembar) na Operativnoj grupi da tamo ima kapaciteta za 130 maloljetnika“, kaže ona.
Nermina Ćemalović, ministrica zdravstva USK kaže da je ovu informaciju čula na sastanku Operativne grupe, te da su o svemu više informacija imaju premijer USK Mustafa Ružnić i ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić.
„Sada je to na Ministarstvu sigurnosti BiH, ako je dogovoreno u Duje, ako je to razgovarano u Sarajevu. Smatram da je to bio ozbiljan razgovor i smatram da je ministar sigurnosti ozbiljan u toj namjeri i da on treba što se tiče tih poslova da završi. To je njegova obaveza. A naša je obaveza i ministarstva zdravstva da pripremimo spiskove maloljetnika bez pratnje i da stvorimo uvjete ovdje za transport migranata“, objašnjava Ćemalović.
Zabranjen ulazak i prevoz migranata na zapadu BiH
Unsko-sanski kanton upozorava na nekontrolisan priliv migranata
Ministar sigurnosti BIH Selmo Cikotić nije odgovorio na upit Radija Slobodna Evropa da li je dogovoreno da maloljetni migranti bez pratnje budu izmješteni u prihvatni centar Duje. Premijer USK Mustafa Ružnić, također, nije bio dostupan za razgovor.
Na području USK postoji pet prihvatnih centara u kojima je smješteno oko 3.500 izbjeglica i migranata i svi kapaciteti su popunjeni. Skoro isto toliko ih je van kampova u napuštenim zgradama, parkovima i drugim javnim površinama.
Ko je dogovorio prebacivanje maloljetnika bez pratnje?
„Ministarstvo zdravstva USK i Krizni štab mjesecima traže izmještanje migranata maloljetnika bez pratnje koji se nalaze u bezuslovnoj situaciji. Utoliko, što se nad njima tamo provodi, ja imam izvještaje i fizičko i seksualno zlostavljanje, tamo ima opojnih droga, tamo svega ima samo nema sigurnosti za maloljetnike“, tvrdi Ćemalović.
Pomoćnik direktora Prihvatnog centra „Duje“ Elmedin Škrebo podsjeća kako je prije nekoliko godina uputio inicijativu da se u jednom dijelu doma smjeste majke sa djecom, ali da od tada do danas nije dobio nikakvu informaciju u vezi s tim.
Šta sa ostalim migrantima?
Nije poznato ni gdje će, prema planu Operativne grupe, biti izmješteni ostali migranti sa područja USK.
Nermina Ćemalović, ministrica zdravstva tog kantona, kaže da je razgovarano o tome da se izmjeste migranti iz prihvatnih centara „Bira“ i „Miral“ u Bihaću, odnosno Velikoj Kladuši.
"Gdje će oni biti izmješteni, to će opet biti odluka Operativne grupe, odnosno dogovora sa Sarajevom, odnosno sa Ministarstvom sigurnosti, ja vam to doista ne mogu vam sada reći“, kaže ona i dodaje da u kampu 'Bira' postoji klaster i da je osam migranata kod kojih je potvrđen korona virus smješteno u izolatorij bolnice u Bihaću.
Nadležna ministrica nije mogla odgovoriti da li Operativna grupa ima već predviđene druge smještajne kapacitete, a koji se nalaze van gradova u USK.
„To ne znam. To sada je u pitanju sektor sigurnosti. Kada je u pitanju zdravstvo, ja sam svakako rekla da u 'Biri' i u 'Miralu' ne postoje higijensko- epidemiološki uslovi, u tim velikim halama ne može hiljade migranata boraviti. Od početka je tamo situacija jako kritična“, dodaje Ćemalović.
Koliko je potrošeno novca za rješavanje migrantske krize?
Ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić je odgovarajući na delegatska pitanja u Domu naroda državnog Parlamenta 1. septembra, kazao da je Evropska unija (EU) od 2017 do danas Bosni i Hercegovini uplatila 70 miliona eura za rješavanje migrantske krize.
“Prema onome što je moja spoznaja sredstva se uglavnom uplaćuju na račun Međunarodne organizacije za migracije (IOM). Sredstva se troše za plaćanje iznajmljenog prostora, za isplatu plaća i drugih obaveza, odnosno davanja prema uposlenicima koje IOM angažuje ovdje u regionu, kao ili s prostora države BiH. Ta se sredstva još koriste za nabavku hrane, sredstava za higijenu, lijekove i druge potrepštine za migrante koji su smješteni u privremene prihvatne centre”, kazao je on.
Šef IOM-a u BiH Peter Van der Auweraert u pisanom odgovoru Radiju Slobodna Evropa objašnjava da o tome kako se novac raspoređuje i troši, odlučuje kroz proces koji uključuje državne organe vlasti.
“Kada institucije državnog, kantonalnog ili lokalnog nivoa imaju potrebe za rješavanje migrantske situacije, a koje žele pokriti sredstvima iz EU fondova, one moraju formulirati te potrebe i zahtjev dostaviti Ministarstvu bezbjednosti. Ministarstvo odlučuje o prioritetima za raspoređivanje sredstava za izvještaj institucija. Drugo, IOM izvještava, na mjesečnoj osnovi, Ministarstvo bezbjednosti i EU o utrošku sredstava iz EU fondova”, navodi on.
Van der Auweraert: Bez pomoći migranti bi mogli i umirati
Kaže da je od septembra 2018. godine, IOM, za pomoć BiH u rješavanju migrantske krize dobio ukupno 50 miliona eura kroz takozvani IPA instrument EU.
“U periodu od septembra 2018. do jula ove godine, potrošeno je 35 miliona eura. Oko 7 miliona eura je potrošeno na jednokratne troškove uspostave prihvatnih centara za migrante, troškove izgradnje i obnove potrebnih za stavljanje ovih centara u funkciju, kupovina ili iznajmljivanje velikih šatora i vanjskih grijalica i agregata”, navodi on.
Prema njegovim riječima oko 25 miliona eura je potrošeno na humanitarnu pomoć, uključujući hranu i prehrambene namirnice, sklonište, voda i sanitacija, operativne troškove centrima, neprehrambene proizvode kao što su higijenski paketi, odjeća i deke, troškovi obezbjeđenja i zaštite, zdravlja i obrazovanja djece migranata.
Napominje da IOM nije jedini akter potrošnje. Sredstva se takođe koriste za podršku partnerima koji osiguravaju hranu kao što Crveni križ i Pomozi.ba, UNHCR za svoj rad na zaštiti i azilu, UNICEF za svoj rad sa djecom migrantima, UNFPA za svoj rad na zaštiti od rodno zasnovanog nasilja i Danski izbjeglički centar za svoj rad na zaštiti zdravlja migranata, na primjer.
Osim toga IOM je, prema njegovim riječima, dobio 500.000 američkih dolara za uspostavu migrantskog centra Lipa, kao i 1,5 miliona eura od humanitarnog ogranka EU, ECHO, u proljeće 2018. godine, novac koji je u potpunosti potrošen na dostavu humanitarne pomoći migrantima.
“Od IPA sredstava, IOM je potrošio 2,6 miliona eura za podršku BiH institucijama, uključujući Graničnu policiju, Službu za poslove sa strancima, Sektor za azil, organe vlasti u Unsko sanskom kantonu uključujući Ministarstvo zdravlja, te lokalne organe vlasti u Bihaću i Cazinu”, dodaje se u odgovoru.
Van der Auweraert kaže kako ovaj iznos nije jedina podrška koju su organi vlasti u BiH dobili direktno, jer on ne obuhvata značajna sredstva koja daju EU i drugi donatori direktno institucijama ili lokalnim vlastima u svrhu pomoći za odgovor na migrantsku krizu.
Predsjedništvo BiH: Migrante izmjestiti iz naseljenih mjesta
Predsjedništvo BiH je na sjednici održanoj 27. avgusta zaključilo da se smještaj za migrante mora izmjestiti iz naseljenih mjesta i zadužilo Vijeće ministara BiH da u tu svrhu izdvoji iz budžeta državnih institucija pet miliona maraka (2,5 miliona eura).
Nakon sastanka Operativne grupe, u srijedu u Bihaću, premijer USK Mustafa Ružnić je kazao kako će pojačati i policijsko prisustvo na ulazima u taj kanton.
"Na snazi ostaje i zabrana prevoza migranata svim prevoznim sredstvima, s tim što smo na zahtjev prevoznika dozvolili prodaju karata migratima koji žele putovati u neki drugi dio BiH“, kazao je on.
Vlasti u USK donijele su 19. avgusta odluku o zabrani ulaska i prevoza migranata na teritoriji ovog kantona. Osim toga, donesena je i odluka o hitnom izmještanju migranata koji se nalaze na ulicama, napuštenim objektima, privatnim smještajima i drugim mjestima.
Od početka godine Ministarstvo sigurnosti BiH registrovalo je 10.000 migranata koji borave u zemlji, a svakodnevno pristižu novi.
U BiH ima osam migrantskih centara ("Bira", "Miral", "Sedra", "Lipa", Đački dom u Bihaću - na području Unsko-sanskog kantona, na zapadu BiH), "Ušivak", "Blažuj" - na području Kantona Sarajevo i "Salakovac", u okolini Mostara, na jugu BiH).
