Šta je HAYI, malo poznata proiranska grupa koja kaže da stoji iza napada u Europi?

Malo poznata proiranska grupa HAYI preuzela je u posljednjih mjesec dana odgovornost za seriju napada i incidenata širom Europe.

Od paljevine vozila jevrejske volonterske ambulantne službe i nekoliko drugih incidenata u Londonu, napada u Nizozemskoj i Belgiji, do pokušaja bombaškog napada na filijalu Bank of America u Parizu, svi ovi incidenti povezuju se s grupom, a zajedničko im je i da su osumnjičeni "jednokratni" izvršitelji.

Iako grupa preuzima odgovornost za napade, sigurnosne službe upozoravaju da njena stvarna uloga i dalje nije jasno utvrđena.

Policija u Londonu istražuje posljednje zabilježene napade 15. aprila, pokušaj paljevine ispred prostorija jedne medijske organizacije na perzijskom jeziku i napad na sinagogu u Finchleyju.

Grupa HAYI je na društvenim mrežama preuzela odgovornost za sve ove napade, ali iz policije kažu da se istraga vodi uz otvorene sve mogućnosti.

Aktivnosti grupe počele u martuHAYI je skraćeno od Harakat Ashab al-Yamin al-Islamia ili "Islamski pokret drugova desnice ili pravednika".

Sve do marta 2026. grupa je bila malo ili skoro nikako poznata i aktivna, dok nisu počeli putem Telegram naloga preuzimati odgovornost za napade u Nizozemskoj i Belgiji.

"Kanal na Telegramu prvi put je uspostavljen prije dvije godine, ali je u suštini bio neaktivan. I postao je aktivan, odnosno počeo je djelovati u martu ove godine", kaže za Radio Slobodna Evropa Kacper Rekawek, istraživač Međunarodnog centra za borbu protiv terorizma (ICCT), sa sjedištem u Hagu.

Na moguće napade na jevrejske i američke ciljeve u Europi upozorio je i EUROPOL, nakon što su Sjedinjene Američke Države i Izrael pokrenuli zajednički napad na Iran 28. februara.

Malo poznatoIako je malo poznato i utvrđeno o vodstvu grupe ili strukturi, jedna bitna veza jeste da se videozapisi njihovih napada, kada se snimaju i prenose, gotovo odmah pojavljuju na kanalima proiranskih šiitskih milicija u Iraku.

Prema Rekaweku, to sugerira određeni stupanj koordinacije.

I francuski ministar unutrašnjih poslova Laurent Nuñez smatra da bi grupa mogla imati veze s Iranom, zbog sličnosti s drugim pokušajima napada u Europi za koje je proiranska skupina preuzela odgovornost.

"Tipično, obavještajne službe Irana djeluju na ovaj način: koriste posrednike, niz podizvođača, često običnih kriminalaca, za provođenje visoko ciljanih akcija usmjerenih na američke interese, interese jevrejske zajednice ili osobe povezane s iranskom opozicijom", rekao je Nuñez medijima.

Grupa HAYI, prema nalazima ICCT-a, tvrdnje o napadima objavljuje kroz kratke videosnimke koji prikazuju incidente, najčešće snimljene mobilnim telefonom, uz logo i naziv grupe, datum i lokaciju na arapskom jeziku. Sadržaji se potom brzo šire putem Telegram kanala povezanih s proiranskim milicijama, a onda i dalje na drugim mrežama.

Incidenti u LondonuPosljednji incidenti 15. aprila u Londonu dodatno su skrenuli pažnju na ovu grupu.

Policija istražuje paljevine ispred prostorija jedne medijske organizacije na perzijskom jeziku u Park Royalu, kao i ispred sinagoge u Finchleyju.

Uhapšene su tri osobe, među kojima i jedan maloljetnik, osumnjičene za paljevinu s namjerom ugrožavanja života u Park Royalu. Policija je rekla da je zapaljeni predmet bačen prema objektu, ali je pao na parking i požar je brzo ugašen.

Istragu i u ovom slučaju vodi antiteroristička policija iako incidenti nisu za sada označeni kao terorizam.

Vlasti su upozorile i na mogućnost da su pojedinci bili nagovoreni ili plaćeni da djeluju u ime stranih aktera, javio je BBC.

Vicki Evans, viša nacionalna koordinatorica za borbu protiv terorizma, izjavila je da su upoznati s grupom HAYI, kao i incidentima širom Europe.

"Naravno, to je jedna od linija naše istrage, ali ih ima više. U ovoj fazi zadržavamo otvoren pristup."

U drugom napadu na sinagogu Finchley Reform dvije osobe, koje su kasnije uhapšene, su bacile dvije boce prema objektu u kojima je bio benzin.

Ranije su, 23. marta, u Londonu zapaljena vozila jevrejske ambulantne službe, za šta je HAYI također preuzeo odgovornost, a policija kaže da istražuju slučaj i trojicu osumnjičenih za napad.

Regrutirani tinejdžeri za napad u ParizuFrancuske snage sigurnosti spriječile su napad na filijalu Bank of America u Parizu, 28. marta i uhapsile četiri osobe osumnjičene za pokušaj postavljanja eksplozivne naprave, koja je sadržavala oko 650 grama eksplozivnog materijala.

Tri maloljetnika i jedna odrasla osoba suočavaju se s optužnicom, a prema navodima iz istrage francuske policije i tužiteljstava, mladići su regrutirani putem društvenih mreža.

Tužitelji su utvrdili mogućnost postojanja šire i organiziranije mreže sudionika, iako je jedan od optuženih rekao da je napad motiviran "ličnim razlozima".

Specijalno tužiteljstvo za borbu protiv terorizma saopćilo je da bi pokušaj napada mogao biti povezan s grupom HAYI, koja je već ranije preuzela odgovornost za napade u Nizozemskoj, Belgiji i Ujedinjenom Kraljevstvu.

Otkriveno je i da je grupa nekoliko dana ranije u propagandnom videu "ciljala na francusko sjedište" Bank of Amerika, naveli su iz tužiteljstva.

Veza, međutim, još nije zvanično potvrđena.

"Primarni način djelovanja su u suštini napadi bombama ili napadi paljevinom na različite jevrejske ili izraelske, a sada i američke ciljeve širom Europe. To je, da kažemo, offline dio. Izgleda da koriste unajmljeno osoblje, odnosno mlade ljude, kriminalce, huligane, kako god ih želite nazvati, u Europi", kaže Rekawek.

Dodaje da, nakon napada u Parizu, postaje jasnije da "postoji kontrolor, da postoji višeslojni sistem, da postoji vođa ćelije koji treba nešto da uradi, ali da je pod kontrolom. On je na telefonu s nekim, još ne znamo s kim, i dobiva materijale gotovo spremne za napad. Dakle, postoji određeni stepen koordinacije, ali i višeslojna organizacija", ocjenjuje istraživač.

'Potrošni agenti' po uzoru na rusko djelovanjeIstraga u Francuskoj pokazala je da su osumnjičeni trebali biti plaćeni između 500 i 1.400 eura za izvođenje napada, te da je riječ o "jednokratnim" operativcima.

"Imamo fragmentirano znanje o sudionicima. Ali izgleda da su to 'potrošni agenti', kao u slučaju ruskih napada u Europi. I da, trebalo bi da budu plaćeni više ako urade više", kaže Rekawek.

Sličan obrazac viđen je i u napadima povezanim s Rusijom, gdje su za sabotaže i paljevine korišteni lokalno regrutirani izvršioci, na šta je upozoravala i Europska unija.

Rekawek kaže da su regrutirani mogli biti povezani i s organiziranim kriminalom.

"Njihovi 'vojnici na terenu' dolaze iz tog miljea. Dakle, mogli bi izvršavati napade bilo gdje, ali čini mi se da je ovo trenutno uglavnom koncentrirano na Belgiju i Nizozemsku. Vidjet ćemo koliko će se UK i Francuska nastaviti u tom smislu, ali tehnički ovo može biti bilo gdje", mišljenja je Rekawek.

Tvrdnje o odgovornosti za napade ne dolaze iz jednog izvora, već cirkuliraju kroz širu mrežu proiranskih Telegram kanala, a neki od njih povezani s HAYI budu vrlo brzo uklonjeni.

Moguće veze s iranskom obavještajnom službomPrvi napad za koji je grupa preuzela odgovornost izveden je u belgijskom Liegeu, 9. marta, kada je u eksploziji oštećena sinagoga.

Grupa je na Telegram i X kanalima kasnije dijelila kratke snimke napada, s logom grupe, a dalje su ih širili i drugi proiranski računi, posebno iračke proiranske šiitske milicije, kao i proiranski mediji, pokazalo je istraživanje ICCT-a.

Poslije je grupa HAYI preuzela odgovornost i za napade na sinagogu u Rotterdamu 13. marta, jevrejsku školu 14. marta i tržni centar 16. u Amsterdamu.

"Ovo je neka vrsta fantomske organizacije, predstavlja se kao nešto novo, ali je u suštini povezana s već postojećim iračkim šiitskim milicijama koje imaju veze s Iranom i možda im je jednostavno rečeno da se predstave kao nešto novo, dok oni zapravo vode operaciju", kaže Rekawek.

Grupa je, kažu istraživači, i lažno preuzimala odgovornost za neke incidente u zemljama EU, vjerovatno s ciljem dezinformiranja.

Je li Zapadni Balkan u fokusu ovakvog djelovanja?Govoreći o širem kontekstu, iz ICCT-a navode da su kanali povezani s proiranskim milicijama posljednjih godina proširili narativ takozvane "osovine otpora", neformalne mreže država i aktera, uključujući Iran i Hezbollah, koji se protive zapadnom utjecaju.

Kad je riječ o Zapadnom Balkanu, Ambasada SAD-a u Tirani upozorila je početkom aprila da bi grupe povezane s Iranom mogle ciljati entitete povezane sa SAD ili iranske opozicione elemente u Albaniji, što su odbacile albanske vlasti, navodeći da su to "spekulacije".

U saopćenju, ambasada je navela da grupe povezane s Iranom "mogu, također, ciljati uobičajena mjesta, kao što su turističke destinacije, tržni centri, hoteli, klubovi i restorani".

Rekawek smatra da Zapadni Balkan zasad nije prioritet za pomenutu grupu.

"Sada to treba promatrati kroz prizmu Zapadnog Balkana, gdje sve te zemlje imaju, da kažemo, dijelove ili vlade koje simpatiziraju vlade tog navodnog 'osovinskog otpora', ali i vlade koje su snažno protiv i idu u drugom smjeru."

Tehnički, posebno u kontekstu rata SAD-a i Izraela protiv Irana, to bi moglo značiti da bi neki od zagovornika SAD-a mogli biti meta djelovanja ove fantomske grupe, ali u isto vrijeme postoji mnogo drugih američkih ciljeva i mnogo drugih jevrejskih ili izraelskih ciljeva širom Europe, tako da nisam siguran da je Zapadni Balkan na vrhu njihove liste prioriteta, ali to se može promijeniti", kaže istraživač.

EUROPOL je u martu upozorio da bi sukob na Bliskom Istoku mogao dovesti do povećanih sigurnosnih prijetnji u Europi, uključujući i aktivnosti proiranskih aktera i posrednika.

Organizacija je tada upozorila da bi njihove operacije mogle uključivati terorističke napade, kampanje zastrašivanja i financiranje terorizma, kao i cyber napade, dezinformacije ili online prevare.