Danska će povećati izdatke za odbranu i postepeno ukinuti ruski plin

Danska će značajno povećati svoj budžet za odbranu i nastojati postati neovisna o ruskom prirodnom plinu kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu, izjavila je u nedjelju, 6. marta, danska premijerka Mette Frederiksen.


Nordijska zemlja će postupno povećavati svoje izdatke za odbranu kako bi dosegla 2 posto BDP-a (bruto društvenog proizvoda) do 2033., što je ekvivalentno povećanju godišnje potrošnje za odbranu od oko 18 milijardi danskih kruna (2,65 milijardi dolara) prema sporazumu između glavnih parlamentarnih stranaka.




Strane su se također složile izdvojiti sedam milijardi kruna tokom sljedeće dvije godine za jačanje danskih odbrambenih, diplomatskih i humanitarnih napora.


"Povijesna vremena zahtijevaju povijesne odluke", rekla je Frederiksen na brifingu za novinare u Kopenhagenu, dodajući da je ovo "najveća investicija u dansku odbranu u posljednje vrijeme".


Danska, članica NATO-a, pristala je 2019. povećati vojnu potrošnju s 1,35 posto svoje ekonomske proizvodnje na 1,5 posto do 2023., ali je bila pod pritiskom Sjedinjenih Država da postigne cilj NATO-a od 2 posto.


Njemačka je prošle sedmice izjavila da će naglo povećati svoje izdatke za odbranu na više od 2 posto BDP-a i brzo smanjiti svoju ovisnost o ruskoj energetici. 


"Besmislen i brutalni Putinov napad na Ukrajinu najavio je novu eru u Europi, novu stvarnost", rekla je Frederiksen.


"Borba Ukrajine nije samo borba Ukrajine, to je test snage za sve u što vjerujemo, naše vrijednosti, demokratiju, ljudska prava, mir i slobodu."


Kako bi se prilagodila veća potrošnja za odbranu, sadašnja proračunska ograničenja Danske bit će ublažena, a deficit će postati negativan nakon 2025. godine.




Frederiksen je rekla da su se glavne parlamentarne stranke složile da Danska postane neovisna o ruskom plinu "što je prije moguće", iako nije određen vremenski okvir.


Također su se složili da bi se 1. juna trebao održati referendum o tome hoće li sudjelovati u Zajedničkoj sigurnosnoj i odbrambenoj politici Europske unije (CSDP), gotovo 30 godina nakon što su Danci odlučili odustati.


Sudjelovanje u CSDP-u omogućilo bi Danskoj sudjelovanje u zajedničkim vojnim operacijama EU i suradnju na razvoju i stjecanju vojnih sposobnosti u okviru EU.


Danska je izborila izuzeća od nekih područja politike EU, uključujući euro valutu i obrambenu i sigurnosnu politiku, na referendumu 1992. o Ugovoru iz Maastrichta koji je postavio temelje za modernu Europsku uniju.